Pet divljih deponija u Starom Gradu ide u sanaciju, posao vrijedan 464.000 KM

Pet nelegalnih deponija na području sarajevske općine Stari Grad trebalo bi biti sanirano u naredne tri godine, a za izvođenje radova izabrana je kompanija HM Gradnja d.o.o. Vrijednost zaključenog okvirnog sporazuma iznosi 464.148,75 KM bez PDV-a.

Riječ je o lokacijama Mošćanica – Romsko naselje, Donje Biosko, Obhodža – Lipe, Grličića brdo te Čolin potok ispod ulice Nalina 14.

Prema obavještenju o dodjeli ugovora objavljenom 18. septembra na Portalu javnih nabavki BiH, Općina Stari Grad Sarajevo zaključila je okvirni sporazum sa HM Gradnjom za period od 18. septembra 2026. do 18. septembra 2029. godine.

Procijenjena vrijednost nabavke bila je 464.200 KM bez PDV-a, dok je prihvaćena ponuda svega 51,25 KM niža i iznosi 464.148,75 KM.

Na tender je pristigla samo jedna ponuda, koja je ocijenjena kao prihvatljiva. Nabavka je provedena otvorenim postupkom, kriterij je bila najniža cijena, a bila je predviđena i e-aukcija.

Sanacija prema elaboratu iz 2025. godine

Obim radova definiran je Elaboratom sanacije koji je u julu 2025. godine izradila kompanija ENCOS d.o.o. Sarajevo.

Radovi obuhvataju sanaciju pet identificiranih lokacija:

• Mošćanica – Romsko naselje
• Donje Biosko
• Obhodža – Lipe
• Grličića brdo
• Čolin potok ispod ulice Nalina 14.

Prema klasifikaciji javne nabavke, predviđeni su građevinski radovi na deponijama, iskopi i zemljani radovi te nasipavanje i rekultivacija zemljišta, piše Akta.ba.

Jedna od deponija mjesecima vidljiva iz Trebevićke žičare

Potreba za sanacijom ovih lokacija posebno je došla do izražaja posljednjih mjeseci, kada su građani i mediji u više navrata upozoravali na problem nelegalnog odlaganja otpada u Starom Gradu.

U martu ove godine objavljene su fotografije dvije ilegalne deponije na području Hrida, od kojih se jedna nalazi u blizini Naline ulice. Upravo je Čolin potok ispod ulice Nalina 14 jedna od pet lokacija obuhvaćenih novim trogodišnjim sporazumom Općine.

Tada je zabilježeno da se velike količine građevinskog i drugog otpada mogu vidjeti i iz kabina Trebevićke žičare. Prema tadašnjim informacijama Klixa, problem je bio prijavljen Općini Stari Grad, Gradu Sarajevo i KJKP Rad.

To znači da će lokacija koja je mjesecima bila jedan od posebno vidljivih primjera nelegalnog odlaganja otpada sada biti obuhvaćena planiranom sanacijom.

Problem otpada posljednjih sedmica ponovo eskalirao

Nije, međutim, riječ samo o pet većih divljih deponija. Stari Grad se posljednjih sedmica suočava i sa problemima nagomilavanja komunalnog otpada oko kontejnera.

Početkom septembra objavljene su fotografije velikih količina otpada na dvije lokacije u ovoj općini, među kojima je i prostor neposredno ispred Mjesne zajednice Bistrik. Građani su ukazivali da se problem na istim mjestima ponavlja, uz pune kontejnere i otpad ostavljen oko njih.

Slična situacija nije ograničena samo na Stari Grad. Prema podacima koje je objavio N1, ekipe KJKP Rad su tokom jula te od 3. do 14. augusta uklonile čak 878,8 tona otpada sa 411 lokacija divljih deponija u osam sarajevskih općina. Preduzeće kao dio problema navodi nepropisno odlaganje otpada i otežan pristup kontejnerima zbog parkiranih vozila, dok se građani žale i na neredovan odvoz.

Zašto divlje deponije nisu samo estetski problem

Sanacija ovakvih lokacija nije važna samo zbog izgleda naselja. Nekontrolisana odlagališta nemaju sisteme kakvi postoje na uređenim deponijama za zaštitu tla i voda, prikupljanje procjednih voda i kontrolu deponijskog gasa.

Poseban rizik predstavljaju deponije u blizini vodotoka i izvorišta. Procjedne vode koje nastaju prolaskom padavina kroz otpad mogu sadržavati teške metale, organske materije, patogene mikroorganizme i druge štetne supstance, koje bez odgovarajuće zaštite mogu dospjeti u tlo, podzemne i površinske vode.

To je značajno i u kontekstu Starog Grada, gdje se među lokacijama predviđenim za sanaciju nalaze Mošćanica i Čolin potok. Općinski dokumenti i ranije su predviđali čišćenje dijelova korita Mošćanice i Čolinog potoka, dok su Mošćanica i Crnjel među izvorištima na području ove općine.

Prema podacima koje prenosi Bloomberg Adria, procjene Evropske agencije za okoliš ukazuju na više od 1.400 ilegalnih deponija u Bosni i Hercegovini, od kojih je veliki broj i dalje aktivan.

Zaključenim trogodišnjim sporazumom Općina Stari Grad sada je osigurala izvođača za sanaciju pet konkretnih lokacija. Ostaje, međutim, pitanje hoće li uz uklanjanje postojećeg otpada biti uspostavljene i mjere koje će spriječiti ponovno stvaranje divljih deponija na očišćenim područjima.