Gradsko vijeće Sarajeva razmatra novi Urbanistički plan za narednih 20 godina

Glavni grad Bosne i Hercegovine nalazi se na pragu jedna od najvećih urbanističkih i razvojnih prekretnica u svojoj modernoj istoriji. U sarajevskoj Vijećnici će se u srijedu, 24. juna 2026. godine sa početkom u 10:00 sati, održati 12. sjednica Gradskog vijeća Grada Sarajeva. Pred gradskim vijećnicima će se naći tačka koja se čeka duže od jedne decenije – Prijedlog Urbanističkog plana urbanog područja Sarajevo za period od 20 godina.

Ovaj strateški dokument, kojeg je izradio Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, obuhvata ključne gradske općine: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidžu i Vogošću. Riječ je o viziji koja bi trebala definisati dugoročni pravac prostornog, infrastrukturnog i ekološkog razvoja metropole, balansirajuću između modernih potreba privrede i očuvanja kvaliteta života građana.

Vladini zaključci i nova sudbina Prve transverzale

Put do ovog konačnog prijedloga bio je dug i administrativno složen. Ključni korak napravljen je krajem prošle godine, tačnije 4. decembra 2025. godine, kada je Vlada Kantona Sarajevo na svojoj 105. sjednici usvojila Izvještaj o provedenom javnom uvidu i javnoj raspravi.

Istoga dana, Vlada je donijela i jedan od najzanimljivijih zaključaka koji direktno utiče na saobraćajnu sliku grada, a tiče se legendarne i često osporavane Prve transverzale. Donijeta je odluka da se postavi rok od 10 godina unutar kojeg će struka morati ponovo preispitati potrebu realizacije dionice od Mašinske škole do Južne longitudinale. Zavod je zadužen da kroz izradu sveobuhvatne Studije održive mobilnosti i Studije saobraćaja donese konačni sud o opravdanosti ovog projekta. Ono što je posebno važno za građane jeste odluka da će se ovaj prostor, sve do dobijanja konačnih rezultata stručnih studija, moći koristiti isključivo kao otvorena javna površina dostupna svima.

Glas građana i privrede: Gdje su se lomila koplja u Novom Gradu?

Javne rasprave koje su pratile izradu ovog plana pokazale su ogroman interes javnosti, a posebno je dinamično bilo na području općine Novi Grad. Hiljade zahtjeva građana, udruženja i privatnih kompanija prošlo je kroz filter Zavoda za planiranje razvoja, pri čemu su se vagali opći interesi i privatne inicijative.

Inicijative koje su dobile zeleno svjetlo struke

Stručni tim Zavoda uvažio je niz argumentovanih primjedbi i unio značajne korekcije u konačni prijedlog plana. Među najvažnijim izmjenama je definitivno odbacivanje plana da se tramvajska pruga (ili šinski saobraćaj) produži prema Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Umjesto toga, dugoročni razvoj saobraćaja ostavlja prostor za metro sistem, koji bi se u post-planskom periodu rješavao isključivo pod zemljom.

Također, prihvaćena je i opravdana kritika vezana za izmještanje GRAS-ovog depoa. Odustalo se od prvobitne ideje da se ovaj infrastrukturni kompleks smjesti u prostor popularnog Centra „Safet Zajko“, te će se adekvatna lokacija za depo i terminale tražiti na drugom mjestu.

Uvaženi su i apeli lokalnog stanovništva na brdu Žuč, poput porodica Živković i Pajdaković, čiji su zahtjevi za zadržavanjem i mapiranjem porodičnih grobalja u potpunosti prihvaćeni i uneseni u tematske karte plana. Kada je riječ o privrednom razvoju, kompanije poput "Trgosirovine" d.o.o. i "INGRA" d.o.o. uspjele su se izboriti za prenamjenu svog zemljišta u naselju Halilovići iz čisto poslovne u znatno fleksibilniju stambeno-poslovnu zonu. Na infrastrukturnom planu, uvažen je i prijedlog same Općine Novi Grad da se lokacija budućeg rezervoara Gornji Mihaljevići pomjeri na parcelu koja nema pravnih prepreka i u potpunosti je imovinsko riješena.

Zahtjevi koji su naišli na crveno svjetlo

S druge strane, mnoge želje lokalnih vlasti i investitora morale su biti odbijene radi viših urbanističkih standarda. Najzvučniji među odbijenim prijedlozima jeste ideja Općine Novi Grad o izgradnji Nacionalnog stadiona u Gornjem Telalovom polju. Struka je procijenila da ova lokacija nema prostorne kapacitete za projekat takvog gabarita, te je podsjetila da je kapitalni sportski objekat ovog tipa već strateški planiran na lokalitetu Doglodi - Sastavci na području susjedne Ilidže.

Odbijen je i prijedlog Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo koji je tražio da se odustane od regulacije i zadrži prirodno stanje korita rijeke Miljacke u zoni meandra u Halilovićima. Obrazloženje je striktno: planirana regulacija datira još iz 1879. godine, a zemljište je već ranije prošlo proces eksproprijacije.

Velike rasprave vodile su se i oko deponije Smiljevići. Općina se oštro protivila bilo kakvom proširenju, no struka je ovaj zahtjev odbila. Naglašeno je da je taj prostor neophodan za transformaciju u moderni Regionalni centar za upravljanje otpadom, gdje će se selekcija i reciklaža vršiti po strogim ekološkim dozvolama i evropskim standardima.

Konačno, odbijeni su i brojni zahtjevi građana koji su tražili da se kroz sam tekst Urbanističkog plana riješi pitanje trenutnog otkupa ili obeštećenja za privatne parcele koje postaju javne zelene površine unutar park-šuma Žuč i Mojmilo. Zavod je pojasnio da sam plan postavlja prostorne okvire i namjenu, dok su eksproprijacija i isplata novca stvar operativne politike provođenja planova i budžeta općina.

CFD analize kao brana za smog

Kao odgovor na višedecenijski problem aerozagađenja u Sarajevu, novi Urbanistički plan donosi i jednu tehnološku revoluciju u načinu planiranja gradnje. Djelimično su prihvaćene napredne sugestije o obaveznoj primjeni specijalizovanih softvera za simulaciju zračnih strujanja.

Prijedlogom je jasno definisano da će izrada takozvanih CFD (Computational Fluid Dynamics) analiza biti obavezna u granicama obuhvata detaljnih planskih dokumenata, kao i prilikom izrade stručnih mišljenja za pojedinačne mikrolokalitete. Na ovaj način, nijedna nova visoka zgrada ne bi smjela postati prepreka prirodnim koridorima vjetra koji pročišćavaju sarajevsku kotlinu.

Odluka Gradskog vijeća definisat će strateške smjernice za širenje i uređenje Sarajeva do sredine vijeka. Nakon godina čekanja na novi planski okvir, javnost i struka će sa posebnom pažnjom pratiti donošenje provedbenih planova nižeg reda, koji u konačnici direktno utiču na izgled svakog pojedinačnog naselja.

Procedura usvajanja

Direktor Zavoda za planiranje KS Faruk Muharemović nedavno je za TVSA naglasio da bi Zavod preferirao da Urbanistički plan dobije podršku svih lokalnih zajednica, ali je istakao da je riječ o obimnom strateškom dokumentu u kojem nije moguće u potpunosti uskladiti sve pojedinačne interese.

Prema njegovim riječima, Sarajevo se trenutno nalazi u svojevrsnom planskom vakuumu, s obzirom na to da je važeći Urbanistički plan produžen još 2016. godine, kada je donesena odluka o izradi novog planskog dokumenta, dok su se u međuvremenu dogodile brojne promjene koje zahtijevaju novo planiranje.

Objašnjavajući proceduru usvajanja, naveo je da općinska vijeća mogu dostaviti uslovna ili negativna mišljenja, nakon čega dokument razmatra Vlada Kantona Sarajevo kao nosilac pripreme plana. Vlada, u saradnji sa Savjetom plana, odlučuje hoće li primjedbe biti prihvaćene.

Ukoliko se primjedbe usvoje, Urbanistički plan vraća se Zavodu na doradu, a potom ponovo prolazi proceduru razmatranja u Vladi KS prije upućivanja u skupštinsku proceduru kao izmijenjeni planski dokument.