
17.01.2011 |
Investicije / NEKRETNINE
Izvor: eKapija.ba

Razvijene zapadne zemlje u izgradnji su odavno zamijenile beton i ciglu za montažne kuće, praktične domove koje za manje od dva mjeseca nastaju u fabrikama i sklapaju se na odredištu.
I dok su zapadnjaci već u potpunosti prigrlili montažne objekte kao najpraktičniji i najisplativiji vid gradnje, Bosanci i Hercegovci ostaju vjerni klasičnoj gradnji kuća. Skoro paradoksalno, u Bosni i Hercegovini postoji nekoliko kompanija koje se već pola stoljeća bave izgradnjom montažnih objekata širom svijeta, a istovremeno u našoj zemlji ima tek jedva jedan posto kuća nastalih montažnom izgradnjom.
Kvalitet i ugled na svjetskom tržištu izgradnje montažnih objekata dokazali su zavidovička Tvornica montažnih kuća Krivaja te kompanija Promo, čije je sjedište u Donjem Vakufu. Ove kompanije na domaćem terenu ne mogu se pohvaliti većim angažmanom, dok na stranom tržištiu godinama samo nižu uspjehe.
Predstavnici ove dvije firme za eKapiju govore o svim prednostima (ali i manama) montaže izgradnje, te iznose prognoze za ovu vrstu gradnje na tržištu BiH.
Predrasuda glavni neprijatelj
Kompanije sa dugom tradicijom, u zemlji bez tradicije izgradnje montažnih kuća, jednoglasne su u tome da je predrasuda glavni problem sa kojim se susreću na domaćem tržištu.
"U našoj zemlji montažne kuće nikada nisu stekle veliku popularnost, uglavnom zbog uobičajnih zabluda i stereotipa. Klasična gradnja još uvijek je na prvom mjestu, unatoč brojnim prednostima koje nudi montažni objekti. Naša kompanija nedavno je završila ispitivanje kako bi se istražio nivo otpornosti montažnih kuća. Potvrđeno je da su montažne kuće do tri i četiri puta otpornije u odnosu na klasične kuće. Ovo istraživanje je posebno bitno zbog gradnje na trusnom području. Tako da sada ne govorimo da su montažne kuće otporne, već smo to naučno potvrdili", ističe Adis Mujanović, direktor TMK Krivaja Zavidovići, jednog od najvećih proizvođača montažnih kuća u BiH.
Ova kompanija iza sebe ima tradiciju dugu šezdeset godina, a Krivajini građevinari do kraja devedesetih godina prošlog stoljeća, izgradili više od milion i po kvadratnih metara samo stambenog prostora. Mogu se pohvaliti izgradnjom kompletnih naselja, industrijskih i sportskih kompleksa te turističkih i urbanih cjelina. Njihovi objekti, izgrađeni prije tri ili četiri decenije, u najvećem broju još i danas odolijevaju zubu vremena.
S druge strane, Promo iz Donjeg Vakufa proizvodnjom montažnih kuća bavi se već 50 godina, jedan je od lidera u regionu, a u posljednjih godina bilježe sve veći izvoz na tržište Švedske, Austrije i Italije. Tehnički direktor ove kompanije Eldin Čolak za eKapiju priča o montažnoj gradnji u proteklim dekadama, te od kada ovu vrstu gradnje bije loš glas.
"Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, montažne kuće su se gradile obično na mjestima elementarnih nepogoda, potresa ili poplava. Također, u bivšoj Jugoslaviji montažni objekti su se gradili u turističkim naseljima, gdje je trebalo ekspresno brzo pred ljetnu sezonu izgraditi nekoliko objekata. Ta gradnja nije smatrana odveć kvalitetnom, što je bio početak svih predrasuda o montažnoj gradnji", objašnjava Čolak.
Međutim, u posljednjih pet do deset godina ta negativna slika polako se počinje mijenjati, kupci se sve više informiraju i saznaju o prednostima montaže izgradnje.
Prednosti i mane
A prednosti je mnogo, tako barem kažu proizvođači. Glavna karta na koju ove kompanije igraju (a i dobivaju) jeste energetska efikasnost odnosno toplinska izolacija. Izolacija u montažnim kućama je i do četiri puta bolja od one u klasičnim gradnjama. To automatski dovodi do druge ključne prednosti- uštede. Izgradnja montažne kuće košta od 250 eura (TMK Krivaja) i oko 600 KM (Promo), što je daleko povoljnije i jeftinije u odnosu na klasičnu kuću. No, njena vrijednost se povećava u samoj eksploataciji, kada se prave znatne uštede zbog dobre izolacije.
Prilikom gradnje klasične kuće, radovi mogu potrajati i više nego što ste očekivali, sve zavisi od vremenskih prilika, radnika i drugih problema koje niste mogli predvidjeti. U montažnoj gradnji, novi dom je izgrađen i montiran za otprilike dva mjeseca.
Direktori firmi Krivaja i Promo navode da se osim brze gradnje i poznate cijene, za montažnu gradnju kupci odlučuju i i zbog veće kontrole u procesu izgradnje, te činjenici da u montažnoj gradnji nema vlage.
Montažna, kao i svaka druga gradnja ima i svoje nedostatke. Glavna mana jeste to što se u trenutku izgradnje objekta morate podsjedovati sav novac. "Prilikom gradnje, finansijska konstrukcija se odmah mora zatvoriti. Također, nema gradnje u nekoliko etapa kao što je to slučaj kod objekata koji se grade klasičnim građevinskim materijalima", ističe direktor firme Promo Eldin Čolak.
Ekspanzija tek slijedi
Proizvođači smatraju da trendovi u građevinarstvu koji godinama vladaju u svijetu neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu. Stvari su se intenzivirale potpisivanjem Sporazuma u Kyotu, koji je stupio na snagu 2005. godine, a kojim su se zemlje potpisnice obavezale na veću uštedu energije i smanjenje emisije ugljendioksida i drugih stakleničkih plinova.
"U ovom trenutku, nije relevantno ono što se dešava u Bosni i Hercegovini , već je bitan trend koji slijedi u našoj zemlji. Nemoguće je da u Njemačkoj bude 80 posto zastupljena izgradnja montažnih kuća , u Austriji 50 posto sa sto posto porastom, a da taj trend ne stigne do BiH", tvrdi Adis Mujanović.
U kompaniji Promo se slažu sa konstatacijom da ekspanizija montažnih kuća u BiH tek slijedi.
"Predrasuda je sve manje, naši kupci su uglavnom mladi bračni parovi, visokoobrazovani pojedinci, ljudi koji dolaze iz dijaspore, drugim riječima oni koji znaju šta je montažna gradnja i koji su dovoljno informisali", navodi Čolak.
Brojne zemlje, u skladu sa svjetskim sporazumima o klimatskim promjenama i smanjenju zagađenja, raznim subvencijama ili pogodnostima `nagrađivali` su svoje građene koji se odluče za montažnu izgradnju, kao podsticaj svima da štede energiju. Svi su saglasni da ako država ili banke u Bosni i Hercegovini ne stvore bolje uslove za izgradnju montažnih kuća, one bi mogle postati isključivo privilegija bogatih.
N.Voloder
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.