
09.07.2013 |
Investicije / NEKRETNINE
Izvor: Dnevni list
Smanjenje kupovne moći građana uvelike je utjecalo na građevinski sektor. Banke teže odobravaju kredite, pa se ne kupuju ni stanovi.
Smanjenje kupovne moći građana uvelike je utjecalo na građevinski sektor. Banke teže odobravaju kredite, pa se ne kupuju ni stanovi. Onaj građanin koji ima veću kupovnu moć uglavnom traži lokacije do kojih je teško doći. Primjerice, u Sarajevu, traže stan u središtu grada, a gdje nema previše lokacija za stambenu izgradnju.
"Naselja izvan grada imaju dosta više ponude nego potražnje. Tu je dosta izgrađenih stambenih jedinica koje nisu prodane, kazala nam je Dženana Hodžić", tajnica Udruženja i sekcije za građevinarstvo i komunalne djelatnosti pri Gospodarskoj komori Federacije BiH. Ističe kako je investicija sve manje te da za visokogradnju nema izlaza.
Ulaganja stala
Vrijednost radova u travnju ove godine u odnosu na prosječnu vrijednost prošle godine manja je u FBiH za 17,1 posto. U odnosu na isti mjesec 2012., možemo reći da je realizacija u ovoj godini u travnju bila veća za 6,3 posto. Hodžić nam je kazala da su ukupni građevinski radovi u FBiH za prva četiri mjeseca ove godine iznosili 194 milijuna i 163 tisuće maraka. Na objekte visokogradnje odnosilo se 36,8 posto, a niskogradnje 63,2 posto.
"Gledajući analitiku proteklih pet godina i više, nikad nije bila ovoliko nizak postotak objekata visokogradnje. Investicije su velik pokretač realizacije i svih projekata u građevinarstvu, pa i ostalih gospodarskih i izvan gospodarskih djelatnosti. Trenutačno, investicije su stale. Vrlo malo se gradi kad je u pitanju visokogradnja. Primjetno je da se tvrtke u FBiH sve više preusmjeravaju na niskogradnju, smatrajući da je to ono što je perspektiva", objasnila je.
Po njezinoj ocijeni, dobro je da se gradi autocesta, međutim, općenito je visokogradnja opet ta koja je najviše zapošljavala, budući da zahtijeva stručne radne snage. Hodžić dodaje da se šanse za rast udjela visokogradnje mogu očekivati na radovima izgradnje hidroelektranama i termoenergetskim objektima, gdje već postoje planovi za izgradnju. To je ono što treba potencirati i inicirati u budućem razdoblju.
Poslovi u inozemstvu
Ukupan broj radnika na gradilištima u FBiH u travnju ove godine iznosio je 8449, od toga je na objektima visokogradnje bilo 44,1, a na objektima niskogradnje 55,9 posto.
Po mišljenju Hodžić, ugovaranje poslova povećat će se u inozemstvu, a što je ono na čemu građanska operativa trenutačno radi, odnosno pronalazeći nova tržišta od istoka (Iraka) do europskih zemalja poput Njemačke i Austrije. Što se tiče Federacije, osigurana su sredstva za autocestu i vjerojatno će tu ići svojim tijekom. Uz to, dosta je naše operative tu zaposleno, bilo kao podizvođači, u sklopu konzorcija i slično.
Džemal Kalajdžisalihović, tajnik Asocijacije građevinarstva i industrije građevinskih materijala BiH pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, kaže da su zbog koridora Vc veće aktivnosti u FBiH nego u Republici Srpskoj.
"Iako je osjetan pad standarda stanovništva, stambena se izgradnja odvija, a cijene i dalje padaju. Građevinske tvrtke još uvijek ne mogu iznaći mogućnosti za vlastito financiranje. Budući da i stanovništvo nema povoljne uvjete u bankama, ne možemo ni očekivati veću stambenu izgradnju", rekao je Kalajdžisalihović.
Također, ističe da je velik broj i nezavršenih stanova, stoga, za očekivati je da će pad stambene izgradnje biti još veći. Slično je i kod proizvodnje građevinskih materijala, a zabilježen je i velik pad izvoza i proizvodnje mineralnih nemetala. U vađenju ruda i kamena u pet ovogodišnjih mjeseci u FBiH zabilježen je pad proizvodnje za 6,4 posto, a proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda pala je 7,1 posto. U RS-u je pad proizvodnje dosta veći. Kaže kako je slična situacija i kod izvoza građevinskog materijala, a budući da je Hrvatska ušla u Europsku uniju, u budućem razdoblju se očekuje još veći pad nego što je dosad bio.
"Nakon toga u narednim mjesecima doći će do izvjesnog poboljšanja", ističe Kalajdžisalihović.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.