Privatizacija svedena na prodaju skladišta

Nijedan javni poziv za privatizaciju nije u ovoj godini objavilo šest od deset kantonalnih agencija za privatizaciju, a one koje su bile malo "aktivnije", uključujući Federalnu agenciju za privatizaciju, objavljivale su uglavnom prodaje imovine firmi, od kojih je malo njih uspješno realizovano.

U agencijama ovo pravdaju nastavkom zastoja u prodaji državnih preduzeća, ali i time da se skoro više nema šta privatizovati, a ipak će nastaviti da postoje i u planove za iduću godinu prebaciti ono što nije realizovano u ovoj.

"Tek se spremaju jedna objava i jedno poništenje privatizacije. Zastoj je jer nisu doneseni akti šta dalje. Ono što je trebalo biti privatizovano je i privatizovano. Ima javnih preduzeća koja su bila za objavu, ali ona imaju opšta dobra. Mora se odrediti i opšti interes", kazala je Mina Kusturica, direktorica Agencije za privatizaciju Bosansko-podrinjskog kantona, jedne od šest koje, po spisku objavljenih poziva na stranici Federalne agencije za privatizaciju (APF), ove godine nisu imale "prodajnih" aktivnosti.

Dodala je da Agencija na čijem je čelu, sa četiri zaposlena, nastavlja raditi, i to kontrolu poštivanja do sada sklopljenih ugovora, te počinje raditi na pitanjima pasivnog podbilansa.

"Agencije još same sebe izdržavaju na osnovu onoga što odrade", kazala je Kusturica.

Erol Mujanović, ekonomski analitičar, istakao je da agencije gube smisao postojanja i služe da se nekoliko desetina osoba zbrine u javnom sektoru.

"Problem je što neko postoji, troši resurse, a ne proizvodi rezultat. Opravdavaju se postojanja agencija i nedostaje odgovornosti za utrošena sredstva. Politika to treba da uvrsti kao problem i da ga rješava", rekao je Mujanović.

Ukupno oko 30 javnih poziva za prodaju državnog kapitala ili, mahom, dijelova imovine firmi poput skladišta i poslovnih prostora do sada su u ovoj godini objavile APF, te agencije Sarajevskog, Srednjebosanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Zeničko-dobojskog kantona.

Drago Vrbić, zamjenik direktora APF, naglasio je da su neke kantonalne agencije došle u tešku situaciju jer nemaju aktivnosti od kojih se finansiraju, a imaju više članova upravnih i nadzornih odbora nego zaposlenih.

Federalna agencija za privatizaciju je do sada objavila 12 poziva za prodaju dijelova imovine, uključujući upravne zgrade "Hidrogradnje" i "Šipad eksport-importa", dva za prodaju fabrika KTK i dva za prodaju kapitala "Unisa" i Remontnog zavoda Travnik, a Vrbić je kazao da je malo toga uspješno završeno.

Ponovio je da je zastoj u privatizaciji od 2006. godine, te da će se morati nešto "strateški odraditi" jer se gubi na kapitalu. Dodao je da će pozvati resorna ministarstva da predlože šta da bude uvršteno u plan APF, koji ima oko 30 zaposlenih, za iduću godinu.

Željko Radoš, direktor Agencije za privatizaciju SBK, koja je imala šest tendera i sedam uposlenih, rekao je da su uspješno završili prodaju četiri veterinarske stanice, a u idućoj godini planiraju okončati privatizaciju onoga što im je ostalo.

"Nakon toga nam ostaje kontrola ugovora, imovina van BiH. Moraćemo ostati još sigurno tri-četiri godine", dodao je Radoš.

Mihajlo Butigan, zamjenik direktora Agencije za privatizaciju HNK, koja ima 12 zaposlenih, ističe da su okončali prodaju hotela "Neum" i dva-tri poslovna prostora, te da nije u pitanju zastoj, nego to što se više nema šta prodavati.

"U plan za iduću godinu unosimo neumske hotele i nešto za šta je sudski raskinut ugovor. Naša vlada je dodala novi posao za Agenciju, a to je posao na javno-privatnom partnerstvu", dodao je Butigan.