Iako je Vlada Federacije BiH na početku prošle godine donijela odluku po kojoj Agencija za reviziju privatizacije FBiH mora revidirati postupak privatizacije za 14 gospodarskih društava i četiri banke, spomenuta Agencija taj plan zbog kadrovske deficitarnosti nije mogla ispuniti, nego je revidirala privatizaciju šest tvrtki i triju banaka, piše večernji list.
U izvješću koje su dostavili federalnoj Vladi iz Agencije za reviziju privatizacije FBiH neispunjene planove opravdavaju tvrdnjom kako su s osobljem koje čini šest revizora i činjenicom da je, umjesto pretpostavljenih dva i pol do tri mjeseca, za jednu reviziju bilo nužno oko četiri do pet mjeseci efektivnog rada, te složenošću samih predmeta koje su revidirali, ali i time da potrebna dokumentacija za reviziju nije dostavljena u predviđenim rokovima.
Agencija je u prošloj godini revidirala privatizaciju Šipad komerca d.d. Sarajevo, Atomehanike d.d. Sarajevo, Granita d.d. Jablanica, TP Poljoprometa d.d. Zenica, HUTP Kladušnica d.s. Velika Kladuša, Borac Export-Importa d.d. Travnik, Investicijsko-komercijalne banke d.d. Tuzla, Hrvatske poštanske banke d.d. Mostar, Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo.
U svim navedenim gospodarskim subjektima Agencija je utvrdila niz nezakonitih radnji, propusta u reviziji i cijela je dokumentacija dostavljena mjerodavnim institucijama u Federaciji BiH, uključujući Vladu, Agenciju za privatizaciju FBiH, ali i županijska tužiteljstva i sudove. Kako su i zbog čega propadala privatizirana poduzeća, možda najbolje pokazuju podaci vezani uz privatizaciju nekadašnjeg drvno-prerađivačkog gignata Šipad komerca d.d. Sarajevo.
Iz koje je dobila Agencija zar privatizacije FBiH vidi se kako imovinom te tvrtke na primjeru drugih država iz bivše Jugoslavije, konkretno u Srbiji i Kosovu manipuliralo, i to preko tvrtki iz Njemačke. Agencija za privatizaciju FBiH, kako stoji u izvješću revizije, na njihov zahtjev dostavila je popis nekretnina središnjeg registra pasivne bilance s ukupno 54 nekretnina na teritoriju Srbije i Kosova.
U dokumentaciji, koju nam stavila Županijska agencija za privatizaciju Sarajevo, a vezano za sporne nekretnine, između ostalog, pronašli su i ugovor o poslovnoj suradnji i zajedničkom ulaganju u cilju zaštite imovine u Srbiji, koji su dana 27. travanja 2000. godine sklopili Šipad komerc d.d. Sarajevo, zastupan po generalnom direktoru, i Bernd Schmitz iz Njemačke, zastupan po odvjetniku iz Sarajeva. U ugovoru se navodi da je predmet istog zajedničko ulaganje u nepokretnu imovinu koja se nalazi na teritoriju Srbije, Kosova i Vojvodine.
Usporedbom popisa koji nam je dostavio APF i navedenog, razlike na teritoriji Srbije su u 27 prodavaonica, 11 stovarišta i devet skladišta, koji se ne nalaze na popisu koji je dostavio APF, a navedeni su na popisu koji je sastavini dio navedenog ugovora.
Zbog toga, a i ostale dokumentacije koja nije prezentirana revizorima te s obzirom na višemilijunsku vrijednost istih, revizor nisu bili u mogućnosti dati mišljenje, a privremeno je obustavljen postupak revizije zbog nedostatka dokumentacije nužne za izradu revizijskog izvješća. Tako ispada da je dio imovine tog prostoru Vojvodine, Srbije i Kosova jednostavno izostavljen iz postupka privatizacije i ne zna se tko njime zapravo raspolaže.
Znači da revizorima nije dostavljena ni dokumentacija što je s tom imovinom i kako je ona privatizirana te kome je zapravo na kraju pripala.
