Mostar postaje veliko gradilište: Mještani uznemireni, trasa im ide kroz imanja

U Mostaru je održana javna rasprava o utjecaju na okoliš izgradnje dionice autoceste Mostar sjever – Mostar jug, čija bi gradnja trebala početi krajem ove godine. Dionica duga 15 kilometara i vrijedna 250 miliona eura, sporna je za mještane južnih i sjevernih mostarskih naselja jer ide plodnom obradivom zemljom preko povratničkih naselja kao i zbog, kako kažu nesagledivih posljedica po okoliš i živote povratnika kojima prijeti iseljenje sa svojih ognjišta.

"Meni je država samo pasoš dala"

Vedran Adžović povratnik je u Malo Polje. U imanje svoga djeda godinama je ulagao, kako bi uspio prehraniti svoju porodicu. Poljopriovredni zasadi njihov su glavni i jedini izvor zarade. No sada svemu prijeti trajno uništenje. Trasa autoputa trebala bi proći kroz njegovo imanje, a činjenicu da bi mogao ostati bez svega – kuće, pratećih objekata za životinje, plastenika i obradivog zemljišta doživljava jako emotivno.

"Moj djed je jako siromašan bio i nije nikad pomislio prodati ni centa. Ja sam formirao porodicu, oženio se, svaki momenat očekujemo da se dijete rodi. Teško mi je, mi smo povratnici, vratili smo se ovdje ništa nismo imali, bez pomoći države. Više smo mi državi dali nego ona nama. Meni je država samo pasoš dala", rekao je Vedran Adžović, mještanin Malog Polja .

Posljednji je kaže potpisao dokumente za otkup svog zemljišta. Drugog izbora, priča nije bilo.

"Uopšte mi taj novac nije bitan. Novac koji vi zaradite, uložite i potrošite to je vaš novac, a taj novac ja moram sve ponovo da pravim, da gradim i da se mučim, to mi ne treba. Novac je na računu i on je drastičan pad doživio, poslije toga je poskupila nafta, građevinski materijal sve što mi je potrebno da bih preselio ovo imanje", rekao je Adžović.

Iseljenje prijeti i mještanima sjevernih mostarskih naselja, kojima pored gradnje autoputa glavobolje zadaje deponija Uborak, kamenolom, solarne elektrane, te vjetropark. Mnoštvo negativnih utjecaja po okoliš zbog kojih će kažu iz straha za vlastito zdravlje morati napuštati svoje domove.

"To je pet i više problema. Gradske i federalne vlasti neće da nam pomognu. Sve guraju u naše mjesto i samim tim dovest će do iseljenja mještana sela Kuti, kao i Vrapčića", Aner Omanovi iz Eko Kuti.

Borba za opstanak traje još od 2017. godine . Od tada do danas mještani Malog Polja, Kosora, Blagaja, Ortiješa ukazuju na štetnosti Koridora VC kroz ova naselja.

Mještani kažu da nisu protiv izgradnje autoputa, nego da su protiv načina na koji se radi, jer im se uništava imovina i sve ono u šta su godinama ulagali.

"Mi smo mišljenja da ni jedna politika, pogotovo ne nacionalne politike, nemaju pravo krojiti zdravlje naših ljudi, budućnost naše djece i uopće upravljati s nečim što je toliko važno", navela je Maja Roso-Popovac, arhitektica i aktivistkinja.

Dionica duga 15 kilometara

Izrađene su Studija utjecaja na okoliš i Studije za pribavljanje prethodne vodne saglasnosti. Čeka se okolišna dozvola, nakon čega će biti ishodovana urbanistička saglasnost.

"Ocjena Studije je u toku, ona može biti završena prihvaćanjem ili odbijanjem, bez pozitivnog rješenja nema daljnjih dozvola", rekla je Suada Numić, iz Federalnog ministarstva turizma i okoliša.

Dionica autoceste Mostar sjever – Mostar jug duga je 15 kilometara, procijenjene vrijednosti 250 miliona eura. Prema idejnom projektu, u sastav dionice ulazi petlja Mostar sjever sa bočnim naplatnim mjestom, šest tunela i šest relativno kratkih mostova. Dužina otvorene trase je oko 4 km. Prostire se na padinama Veleža, te se tunelom ispod naselja Kočine spušta prema aerodromu Mostar i petlji Mostar jug.

Odluka Općinskog suda u Mostaru kojom je utvrđeno da Federacija BiH diskriminira stanovnike južnih dijelova Mostara izgradnjom Koridora VC kroz povratnička naselja, mještanima ulijeva tračak nade. Vedran iz Malog Polja smatra da priča nije dobila svoj epilog i da još uvijek postoji mogućnost da ostane na svom ognjištu.