Drinski nasip: Osam godina obećanja i pompeznih najava

Od katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH prošlo je 8 godina. Najveće štete nastale su tada na području Semberije, a procijenjeno je da su oko 400 miliona maraka. Od tada do danas Semberija čeka na izgradnju najznačajnijeg infrastrukturnog prijekta - Drinskog nasipa. Svake godine sa početkom nove građevinske sezone najavljuje se i gradnja, no realizaciju ovog projekta kočili su imovinsko-pravni odnosi. Zima je na pragu, a gradnja Drinskog nasipa nije ni počela.

"Nasip ljudi očekuju svaki dan da se počne raditi, jer imamo obećanja da je sve završeno, samo se čeka početak izvođenja radova. Ali, kako vidimo, od toga nema ništa. Narod je preplašen upravo zbog tih dešavanja koja su bila 2010. i 2014", kaže Radislav Borovčanin, predsjednik MZ Janja.

Imovinsko-pravni odnosi bili su kamen spoticanja proteklih godina. No, osim još nekoliko spornih parcela, sa mještanima je u najvećoj mjeri postignut dogovor. Eksproprijacija zemljišta za potrebe gradnje Drinskog nasipa na toj dionici je završena. Ali, gradnja, uprkos obećanjima, još nije počela.

"Mi očekujemo da će u aprilu krenuti izgradnja prve dionice Drinskog nasipa, od 2,8 km. To je potez od ušća rijeke Janje u Drinu, do ustave koja preuzima vodu iz Drine za kanal Dašnica", kazao je u januaru ove godine Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a.

Osam godina mještani priobalnog područja slušaju obećanja i čekaju izgradnju nasipa, dok nadležni na relaciji Gradska uprava - Vlada RS-a prebacuju lopticu jedni na druge. Za to vrijeme, mještani strahuju od svake kiše. Korito rijeke Janje djelimično je urađeno. Unutrašnja kanalska mreža gotovo nikako. A ni postojeće obaloutvrde, kažu, nisu dobrom stanju.

"Velika sredstva su uložena, Vlada Turske je to finansirala. I gdje je zastoj? Trebala je pješačka zona da se uradi do Nove Janje, to ništa nije završeno. Mi smo ovih dana obilazili te obaloutvrde i naišli smo na nekoliko koje su oštećene i koje se trebaju pod hitno sanirati, koje ne bi smjele čekati veće padavine", upozorava Borovčanin.

Mještanin Blagiša Burić dodaje kako je Drina živa.

"To nije Sava, pa u Bosutu povučeš 100 metara, pa pusti. Drina kad naiđe na jedno mjesto, to više ne možeš povratiti", rekao je. 

Nadležnima su uputili hitan zahtjev za sanaciju postojećih obaloutvrda. Do danas odgovor nisu dobili. Odgovore nismo dobili ni mi. Iz Gradske uprave - bez komentara, a do zaključenja ovog priloga ni iz resornog ministarstva nije bilo odgovora. Podsjetimo, štete od poplava 2014. godine samo u Semberiji iznosile su oko 400 miliona maraka. Poplavljeno je više od 40 odsto teritorije grada preko 30.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, te više od 4.500 domaćinstava. 

Inače, sa bh. strane Drina je cijelim svojim tokom nebranjeno područje. S druge strane, na srbijanskoj strani, nasip je gotovo u potpunosti završen. U slučaju da se ponovi slična situacija i dođe do veće količine padavina, štete bile trostruko veće nego 2014 godine.