Mostar: U kojoj su fazi kolektori?

Nakon izgradnje preljeva ovaj dio grada će biti spojen na glavne kolektore čime bi se i taj dio grada uključio na postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. 

Glavni lijevoobalni i desnoobalni kolektori su završeni, rečeno je za Bljesak.info iz Vodovoda Mostar.

Čeka se sigurnosni preljev

''Od planiranih radova na prikapčanju kanalizacije na desnooblni kolektor, informiramo vas da još nije izvršeno spajanje postojeće kanalizacije u naselju Rudnik, jer je došlo do zastoja u izgradnji sigurnosnog preljeva prema rijeci Neretvi u ulici kroz koju bi se preljev trebao graditi'', rekli su iz Vodovoda. 

Nakon izgradnje preljeva dodaju, ovaj dio grada će biti spojen na glavne kolektore čime bi se i taj dio grada uključio na postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. ''U daljem tijeku se planiraju radovi na izgradnji sekundarne kanalizacijske mreže u dijelovima grada gdje ista još ne postoji'', rekli su iz Vodovoda.

Vrijednost projekta

Podsjetimo, uz izgradnju kolektora u Mostaru vezale su se brojne blokade i kašnjenja, koja su stopirala na neko vrijeme i strana ulaganja u ovaj projekt. U ranijem revizorskom izvještaju navedeno je kako vrijednost projekta oko 10,25 milijuna eura, a iznos izvedenih radova je 9,23 milijuna eura. Radi se o Projektu zaštite kvaliteta vode (GEF) koji je počeo 2005. godine potpisivanjem Federalnog projektnog sporazuma između Međunarodne banke za obnovu i razvoj (koja djeluje kao agencija za implementaciju GEF-a) i FBiH. Nakon toga je zaključen Sporazum o podgrantu između FBiH i Društva. Projekt se financira iz grant sredstava IPA EU fondova, a sudjelovanje iz Proračuna FBiH je 2,1 milijuna KM, a iz Proračuna Grada Mostara 2,3 milijuna KM. Godine 2020. objavljeno je da u knjigovodstvenim evidencijama Javnog poduzeća Vodovod Mostar ne postoje podaci vezano za izgradnju Postrojenje za preradu otpadnih voda (PPOV), niti Vodovod ima informaciju gdje se investicija iskazuje, stoji u revizorskom izvještaju poduzeća za 2019. godinu.

Saga o kolektorima

U svibnju 2020. godine su mediji objavili kako Švedska, kao jedan od međunarodnih donatora, odustaje od daljih ulaganja u Mostar, dok se ne riješi pitanje provedbe projekta izgradnje kolektora otpadnih voda u tom hercegovačkom gradu, sa čime se tada kasnilo više od godinu dana. U dokumentu Svjetske banke o provođenju više projekata zaštite kvaliteta vode u Bosni i Hercegovini, koji je sačinjen u lipnju 2018. godine, iznos dijela grant sredstava za prečistače u Mostaru, je oko 11,7 milijuna američkih dolara. Od toga je 6,4 milijuna dolara IPA-sredstava Europske unije (EU), te 3,5 milijuna dolara Švedske agencije za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA).

U Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini pojašnavaju da je izgradnja kolektora otpadnih voda zajednički financirana grantom iz IPA sredstava EU, kreditom Europske investicijske banke, grantom iz sredstava švedske Agencije za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA), te domaćim sredstvima. "Pored izgradnje kolektora, EU je također s 5 milijuna eura, iz IPA 2010. sudjelovala u izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru", ističe Stanić. Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, 2016. godine projekt izgradnje kolektora je nazvao najvećim u Mostaru u proteklih 300 godina.

Prijave

Podsnesene su i krivične prijave zbog trošenja novca u komunalnoj djelatnosti. Mreža nevladinih organizacija iz Mostara "Naše društvo" u siječnju 2019. godine podnijela je krivične prijave protiv pet osoba iz sistema komunalne djelatnosti, uključujući i gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlića, optužujući ih za netransparentno trošenje oko 105 milijuna maraka tijekom sedam godina u oblasti komunalne potrošnje.

Marin Bago, predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete življenja "Futura" iz Mostara, koja je članica mreže "Naše društvo", podsjeća da su krajem svibnja 2019. godine nevladine organizacije objelodanile kako se sa pročistača otpadnih voda u južnoj zoni grada nakupljeni mulj, za kojeg je utvrđeno da sadrži opasne materije, uključujući i bojni otrov piralen, nelegalno odlaže na deponiji komunalnog otpada Uborak, sjeverno od Mostara.

Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je tada predmet koji se odnosi na mulj s pročistača otpadnih voda u gradu Mostaru koje su opasne po život i zdravlje ljudi. Kasnije se velika prašina dizala oko mulja iz mostarskog pročistača pa je predmet o tome bilo preuzelo i tužiteljstvo HNŽ-a koje, nakon prvotnih tvrdnji da se rade istražne radnje, još uvijek nije poduzelo ništa po pitanju teških optužbi zbog otrovnih tvari koje se nalaze u otpadu s pročistača.  Problem mulja Ranije je mostarski gradonačelnik Mario Kordić rekao kako mulj iz Mostara ''ide u Beč pa u Mađarsku''.

''Problem mulja me muči godinu dana. Mostar godišnje ima 2.500 tona mulja kao produkt pročišćavanja otpadnih voda s tendencijom rasta'', rekao je u svibnju 2022. godine na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara gradonačelnik Mario Kordić.

''Kolektori su završeni, dio sekundarne mreže se radi. Desnoobalni kolektor je opterećen oborinskom vodom i osim organskim onečišćen je i drugim tvarima. Pa se sjećate priče o piralenu zbog čega smo dobili zabranu odlaganja mulja. Svugdje u BiH se odlaže na sanitarne deponije. Mulj iz Mostara ide u Beč pa u Mađarsku, imamo razgovore da oslobodimo prostor da imamo gdje sljedeću turu gdje skladištiti'', naveo je Kordić. Prema njemu, mulj može biti i đubrivo.

''Mulj bi uz vrlo jednostavnu intervenciju bi mogao biti i đubrivo. Međutim, kao i u svemu mi to iskompliciramo da napravimo štetu sami sebi. Pomnožite 800 KM sa 2.500 tona i dobit ćete koliko nas je dobio piralen'', rekao je Kordić još u svibnju.