Izgradnja turističkog kompleksa na Klekovači nosi brojne rizike

Izgradnja “Planinskog sela“ na Klekovači nema jasno riješeno vodosnabdijevanje, postavlja se i pitanje kako riješiti kanalizaciju i zbrinjavanje otpadnih voda, a povećan je i rizik za izazivanje šumskih požara, poručeno je sa javne rasprave održane u Petrovcu povodom Nacrta studije uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat urbanog područja.

"Planinsko selo“ obuhvata izgradnju hotela, apart hotela i turističkih kuća - kuća za odmor i dio je većeg projekta Turističkog centra „Klekovača“ koji je planiran na ovoj planini, a koji podrazumijeva i izgradnju ski staza, gondole, golf terena, sadržaja za sportske aktivnosti, wellness i spa centra, parkova za djecu, adrenalinskog parka…

Ovaj projekat se planira već više od 10 godina. Naime, nosilac "GB IMMO" Banja Luka je sa Vladom Republike Srpske 2010. godine zaključio "Okvirni sporazum o razvoju i izgradnji prvoklasnog sportsko–rekreacionog ski kompleksa na području planine Klekovače".

Javnu raspravu koja je održana u četvrtak, 8. juna, su okarakterisale dileme, zabrinutost i otvorena pitanja od strane nadležnih u opštini Petrovac, lokalnog stanovništva i Centra za životnu sredinu, a vezano za realizaciju ovog projekta. Nakon što su predstavnici izrađivača studije predstavili projekat, uslijedio je niz komentara.

“Drinić je inače bezvodno područje. Po podacima iz našeg komunalnog preduzeća, u ljetnom periodu kada dođe do redukcije, dva postojeća izvorišta imaju kapacitet 0,66 l/s, a i oni nestaju. Nešto se dešava s tom vodom, jer su procjene izdašnosti izvorišta prilikom uspostavljanja sistema vodosnabdijevanja (prije nekih dvadesetak godina) bile oko 5 l/s. Prošle godine smo imali četiri mjeseca stalnu redukciju od 15:00 popodne do 7:00 ujutro. Ukoliko se ispostavi da na lokalitetu Kozila postoji zadovoljavajuća količina vode, može li lokalna zajednica dobiti potrebne dozvole da istu spoji u sistem vodosnabdijevanja, s obzirom da je to područje proglašeno područjem posebne namjene?“, postavio je pitanje Drago Kovačević, načelnik opštine Petrovac-Drinić.

Osim za vodosnabdijevanje, lokalno stanovništvo zabrinuto je i za pitanje kanalizacije i zbrinjavanja otpadnih voda.

Emeritus profesor dr Vojislav Kecman, stanovnik Drinića, istakao je da od oko 300 stanovnika Drinića, većina koristi djelimično urađenu kanalizaciju koja vodi u prirodni ponor uz samu crkvu.

"Otpadne fekalne vode se ne smiju odvoditi u prostore šumske visoravni Kozila, ili bilo gdje iznad njih, jer se iz Kozila planira dovoditi svježa voda (koja već sada nije mikrobiološki čista) za turistički centar Klekovaču. Jedino moguće mjesto za fekalne vode bi onda mogao biti taj mali ponor usred Drinića. Interesantno je da investitor ni u prijedlogu zoning planova nije naveo, ili neće da precizno navede, gdje će se odvoditi fekalne otpadne vode. Planirani broj turista i osoblja je oko 3 000 dnevno u jeku sezone i sada se postavljaju  dva ozbiljna pitanja. Prvi, da li vrlo mali prirodni ponor može da proguta preko 1.100 kubnih metara dnevno otpadnih fekalnih voda, a drugi problem je da s tim količinama fekalnih voda život u Driniću zbog neugodnih mirisa i nezdrave atmosfere (i uprkos postrojenjima za pročišćavanje) teško da će biti moguć“, istakao je Kecman.

Profesor Kecman dodaje da neka pitanja i nakon ove javne rasprave ostaju neodgovorena.

“Ključno je pet osnovnih pitanja, a to su šumski požari, snabdijevanje pitkom vodom, putevi, otpad i fekalne vode. U ovoj studiji ta pitanja su vrlo uopšteno pokrivena i bez preciznih informacija. Nije jasno ni ko snosi troškove rekonstrukcije puta, kao i obezbjeđivanja potrebnih sredstava za zaštitu od požara“, istakao je i na kraju dodao da će u konačnici sve biti urađeno po zakonu, a sve će biti loše i krivo.

Predstavnici Centra za životnu sredinu istakli su problem manjkavosti studije u pogledu biljnih i životinjskih vrsta koje naseljavaju ovo područje, kao i nedostatka podataka o konkretnom uticaju ovog projekta na iste.

"Već skoro deset godina pratimo megalomanski projekat koji je planiran na predivnoj Klekovači. Zajedno sa stručnom zajednicom dijelimo zabrinutost po pitanju ovog projekta i njegovog uticaja na lokalno stanovništvo i prirodu, na koje data studija ne daje adekvatna rješenja. Na ovom prostoru je prisutan ris, koji je po Uredbi o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama strogo zaštićen, te očekujemo da se uticaj projekta na tu i druge ugrožene vrste ozbiljno i stručno obradi“, istakla je Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.

Nakon jučerašnje javne rasprave jedno je jasno: lokalno stanovništvo nije zadovoljno ponuđenim rješenjem iz Nacrta studije uticaja i nisu saglasni sa realizacijom ovakvog projekta.

"U narednom periodu očekujemo da nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske obaveže investitora, ali i izvođača Studije uticaja na životnu sredinu da uradi detaljnija istraživanja i pronađu rješenja koja odgovaraju na nedoumice mještana, ali i Centra za životnu sredinu. U suprotnom, realizacija ovako velikog projekta sa nesigurnim i nepromišljenim rješenjima nikako nije i ne može biti opravdana, niti u javnom interesu“, upozorila je Sonja Kosanović, pravnica u Centru za životnu sredinu.