Procvat nekada napuštenog kraja, kreće izgradnja ceste prema moru

Općina Ravno jučer je obilježila Dan općine. Ova mala, najjužnija hercegovačka općina, koja broji nešto više od 3.000 stanovnika doživljava svojevrsnu demografsku revitalizaciju, piše Hrvatski Medijski Servis.

Po riječima načelnika općine Andrije Šimunovića iz godine u godinu broj novorođene djece se povećava. Što više u Ravno doseljavaju i iz drugih općina, jer im se nudi rješenje stambenog pitanja.

"Imamo šest stanova i već useljene četiri obitelji, koji su ovdje doselile iz drugih općina, kada su putem natječaja dobili posao u Općini, ili javnim ustanovama poput Doma zdravlja ili špilje “Vjetrenica", kaže načelnik Ravnog Andrija Šimunović.

Poljoprivreda i turizam – glavni resursi

Glavni resursi Ravnog su poljoprivreda i turizam. Ravno i sela koja pripadaju ovoj općini poput Velje Međe, Turkovića, Trnčine i drugih smješteni su uz plodno Popovo polje, kao i špilja Vjetrenica, po bioraznolikosti prva u svijetu.

Uz stalna značajna ulaganja Vjetrenica privlači sve više posjetitelja.

Problem Ravnog je, međutim, loša prometna povezanost sa susjednim općinama. Trenutno do Ravnog s područja Federacije BiH možete magistralnom cestom stići jedino preko Ljubinja, odnosno Republike Srpske. No i to bi se uskoro trebalo promijeniti.

Magistralna cesta do Hutova i Slanog

"Pripremljena je sva potrebna dokumentacija i već iduće godine očekujemo početak izgradnje moderne dvotračne magistralne ceste od Ravnog do Hutova u dužini od 16 kilometara, odnosno do spoja s magistralnom cestom Stolac- Neum, a onda i autocestom", kaže načelnik Ravnog Andrija Šimunović.

Podsjetimo, prošle je godine na inicijativu južnohercegovačkih općina Ravnog, Neuma, Stoca i Čapljine, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija predložilo, a Vlada FBiH prihvatila da se uska asfaltna cesta od Dračeva, preko Svitave i Hutova do Ravnog prekategorizira u magistralnu cestu. Tako je ova cesta prešla u nedležnost FBiH, čime su stvorene pretpostavke za osiguranje financijskih sredstava da ona i praktično postane magistralna.

Osim izgradnje dionice Ravno-Hutovo, bit će potrebno izgraditi i dio od Hutova do Dračeva, odnosno spoja s magistralnom cestom M17. Time bi Ravno konačno izašlo iz prometne izolacije jer bi bilo povezano modernom prometnicom sa svim susjednim hercegovačkim općinama, Neumom, Stocem i Čapljinom, odnosno ostatkom Hercegovine i FBiH.

Za Ravno je od izuzetne važnosti i cestovna veza s jugom Hrvatske. Podsjetimo, u ožujku ove godine Vlada Hrvatske je potpisala ugovor s općinom Ravno, kojim se obvezala financirati izgradnju magistralne ceste od Ravnog, odnosno mjesta Zavala do granice s Hrvatskom, u dužini od 1o kilometara, za što je osigurano 7, 3 milijuna eura, te još 5 kilometara do Slanog, na Jadranskoj obali.

"Radovi bi trebali početi, ja se nadam, u studenom ove godine, a završit početkom 2025.", kaže načelnik Ravnog Andrija Šimunović, ističući kako će se tada od Ravnog no mora i obrnuto stizati za samo 10 do 15 minuta.

Ivanica sve privlačnija za život

Demografski rast općine Ravno potiče i njezino najjužnije mjesto- Ivanica, poviše Dubrovnika, gdje se stalno ljudi doseljavaju i grade nove kuće i apartmane.

"Na Ivanici već imamo 55 do 60 obitelji. Nedavno je tamo otvoreni pastoralni centar, buduća crkva", kaže ravanjski načelnik.

Kada se za nekoliko godina Ravno magistralnom cestom poveže s ostatkom Hercegovine i jugom Hrvatske, uz sve što općina nudi od demografskih poticaja, pomoći u stambenom zbrinjavanju pa do novčanih potpora školskoj djeci, u Ravnom su uvjereni kako će ovaj prostor bit perspektivno mjesto za život mladim obiteljima