Ozbiljnost s kojom se krenulo u pripremne aktivnosti na realizaciji investicije stoljeća koja bi Kupres mogla pozicionirati u sami vrh industrijski značajnih središta europskog kontinenta, kao i od njega napraviti ključnog partnera Europskoj uniji koja vapi za materijalima poput magnezija, jasan je signal kako je riječ o procesu koji je, dugoročno gledano, strateški ne samo za Kupres i Hercegbosansku županiju već i BiH u cjelini.
Načelnik općine Kupres Zdravko Mioč za Večernji list je potvrdio kako je prije nekoliko dana održana javna rasprava o projektu koji bi uključivao izgradnju jedne od najvećih tvornica u BiH, one koja bi obrađivala magnezij, a uslijed potrebe da se cijeli proces provede što temeljitije, nastavak javne rasprave trebao bi biti održan u idućih mjesec dana. Takvo što govori mnogo o važnosti projekta koji bi BiH pretvorio u strateškog dobavljača sirovine o kojoj ovise mnoge industrijske grane u Europskoj uniji, a koje su do sada bile ovisne o nabavi s tržišta Dalekoga istoka.
Kao što je poznato, projekt bi provodila tvrtka Magnezij & Minerali, koja je u vlasništvu kompanije Magnesium for Europe, kao i tvrtka Dolomit, a bio bi logičan nastavak snažnog zaokreta Europske unije koja, uslijed brojnih geopolitičkih izazova, traži geografski bliže lokacije za uvoz materijala koji pokreću dobro podmazane kotače europskog industrijskog stroja.
Da je tako, svjedoči i podatak kako je u izvješću organizacije ERMA (European Raw Material Alliance), koju sufinancira EU, a koja ima cilj učiniti Europu ekonomski otpornijom diversifikacijom njezinih opskrbnih lanaca, stvaranjem radnih mjesta, privlačenjem ulaganja u lanac vrijednosti sirovina, poticanjem inovacija, Kupres označen na karti geografske distribucije trenutačnih i potencijalnih projekata koji uključuju sirovine, u ovom konkretnom slučaju magnezij.
Realizacija projekta, naravno, donijela bi stotine novih radnih mjesta, a Kupres označila kao sredinu koja ima perspektive novog rasta uz već dokazani turistički potencijal. No ovaj put iza cijele priče stoji činjenica da je Europska unija svjesna potrebe za diversifikacijom opskrbe strateških materijala za industriju, ali je i prepoznala prednosti koje geografski bliže lokacije i zemlje nude. Sami detalji koje je moguće pronaći na mrežnim stranicama upućuju na zaključak kako je cilj Magnesium for Europe ponovno uspostaviti primarnu proizvodnju magnezija u Europi, ponuditi čisti, zeleni i konkurentni metalni magnezij, postati dobavljač za europsku industriju i stvoriti situaciju u kojoj su svi na dobitku za europsku industriju - i Bosna i Hercegovina i Europa kao mjesto proizvodnje za tehnološke vrijednosne lance. Također, navedene su i neke prednosti koje se očituju kroz pristup velikim i visokokvalitetnim rezervama sirovina, blizinu tržišta Europske unije, ali i snažne regionalne lance opskrbe (aluminij, električna energija, radna snaga).
Realizacija navedenog projekta svakako bi bila važan dio ukupnog mozaika koji uključuje bolju pozicioniranost BiH prema tržištima Europske unije, a čija poslovna zajednica, što je očito, traži lokacije koje će biti relativno blizu, a koje će im omogućiti primarnu proizvodnju za brojne industrijske sektore. BiH se tu, uslijed nekoliko prednosti, poput niskog poreza na dohodak, kao i relativno niskih cijena električne energije, može, uz harmoniziran pristup svih razina vlasti, brzo nametnuti kao ozbiljan igrač. U ovom našem konkretnom slučaju treba uputiti i na podatak kako Europa pokriva oko 20% globalne potražnje za magnezijem s oko 200.000 tona godišnje, ali posljednja europska postrojenja za proizvodnju magnezija - u Norveškoj i Francuskoj - zatvorena su 2001. godine.
Portal Euronews je u tekstu prije dvije godine donio informaciju kako je organizacija EIT Raw Materials, koju financira EU, identificirala tri potencijalna projekta koja bi mogla omogućiti ponovno pokretanje proizvodnje magnezija u Europi, dva u Rumunjskoj i jedan u Bosni i Hercegovini. Sam magnezij strateški je važna sirovina za nekoliko industrijskih grana, a zbog svoje čvrstine važan je sastojak aluminijskih i čeličnih legura.
