Udruženje Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, u partnerstvu s Centrom za životnu sredinu, češkom organizacijom Arnika i Centrom dr. Stjepan Bolkay, organiziralo je okrugli stol u okviru projekta "Dragulji prirode BiH", koji je održan u Tomislavgradu u petak, 5. decembra, s ciljem uspostave konstruktivnog dijaloga između nadležnih institucija i javnosti s područja Hercegbosanske županije (HBŽ) o mogućnostima zaštite visoko vrijednih prirodnih područja u ovoj županiji.
Redovna profesorica na Prirodno-matematički fakultetu Univerziteta u Sarajevu Lada Lukić Bilela govorila je o važnosti očuvanja speleološkog mikrobioma i kroz praktične primjere objasnila povezanost i utjecaj mikrobioma podzemlja na zdravlje i opstanak ljudske vrste, priopćili su organizatori.
"Danas više niko ne govori o zdravlju čovjeka. Naučna zajednica je već odavno usvojila pojam 'one health-jedno zdravlje', a to uključuje zdravlje čovjeka i zdravlje ekosistema koji ga okružuje, nema zdravlja čovjeka bez zdravog ekosistema", kazala je Lukić-Bilela.
Josip Marković ispred Speleološke udruge "Mijatovi dvori" je kroz prezentaciju o vrijednosti planine Grabovica predočio argumente zašto ova planina treba biti proglašena geoparkom.
Predstavnici udruga "Očuvajmo duvanjski kraj", Dinarica, "Očuvajmo naš kraj", "Spasimo vode Mandeka", "Attivo" Kupres, Mladi Buškog blata i Zavičajnog društva "Zavelim" podijelili su iskustva i poteškoće s kojima se suočavaju u zaštiti prirode.
Predstavnica Federalnog ministarstva okoliša i turizma Zineta Mujaković objasnila je procedure za stavljanje određenih područja pod zaštitu i istaknula spremnost Ministarstva da pomogne i stručnim savjetima i financijskim potporama za izradu elaborata.
Među zaključcima okruglog stola je izrada kumulativne studije utjecaja na okoliš.
Udruge će uputiti zahtjev Vladi HBŽ-a da ispuni svoju zakonsku obvezu i pokrene izradu kumulativne studije utjecaja na okoliš za već postojeća i planirana energetska postrojenja.
Sudionici okruglog stola zahtijevaju hitan moratorij na sve energetske projekte u HBŽ-u dok se ne izradi detaljna analiza prirodnih resursa, uključujući hidrološke i hidrogeološke studije, identificiraju prioritetna područja zaštite, te utvrde jasne mjere očuvanja bioraznolikosti i održivog razvoja, uz puno sudjelovanje javnosti i lokalne zajednice.
Općine Tomislavgrad, Livno i Kupres trebaju odmah pokrenuti proceduru elaborata za zaštitu izvorišta pitke vode, kao i za planirana buduća izvorišta, te pretpostavljena vodozaštitna područja, kako su navedena u Prostornom planu i nacrtima prostornih planova.
Budući da izrada elaborata za zaštitu izvorišta zahtijeva dosta vremena, u suradnji s Federalnim ministarstvom okoliša pokrenut će se inicijativa za privremenu zaštitu izvora/vodocrpilišta, kao i za planirana buduća izvorišta, te pretpostavljena vodozaštitna područja, na područjima Kupresa, Šujice, Tomislavgrada i Livna kroz Agenciju vode Jadranskog sliva.
Udruge će uputiti zahtjev Vladi HBŽ-a za izmjene prostornog plana kroz koje bi se s područja planine Grabovica uklonila koncesija za vjetropark koja ugrožava lokacije identificirane projektom zaštite Natura 2000.
Udruge će uputiti prijedlog županijskoj Vladi da se područje planine Grabovica uvrsti u prostorni plan kao lokacija za geopark, s razinom zaštite 3.
"Cilj ovog skupa bio je otvoriti dijalog s predstavnicima institucija HBŽ-a o zaštiti važnih lokaliteta na prostoru ove županije i mi vjerujemo da je taj cilj postignut", kazala je Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u BiH.
Mujaković je istaknula da su institucije, naročito FMOIT, izrazile spremnost da doprinesu tom procesu, te da je sada javnosti jasniji put i način na koji se vrijedne lokacije mogu zaštiti.
Organizacije će, zajedno s lokalnom zajednicom, nastaviti raditi na pripremi inicijativa i jačanju institucionalnog dijaloga kako bi se unaprijedila zaštita prirodnih dragulja HBŽ-a.
