Šta se (ne) dešava sa Skenderijom? Planovi postoje, obnova moguća 2026.?

Gotovo tri decenije traje priča o transformaciji Skenderije – uvijek ambiciozna, često medijski atraktivna, ali rijetko konkretna. I svaki put prepreke su iste - administrativne procedure, neriješeni odnosi, čekanje na sredstva, promjene vlasti.

Danas je ta priča ponovo aktuelizirana. Centar Skenderija predstavio je plan strateške modernizacije dvorane "Mirza Delibašić". Riječ je o jednoj od najprepoznatljivijih dvorana u Bosni i Hercegovini, a plan obnove, urađen u saradnji s međunarodno priznatim proizvođačem sportske opreme Elan Inventa, obuhvata široki spektar infrastrukturnih i funkcionalnih unapređenja.

Kako navode iz Centra, cilj modernizacije nije samo estetska ili tehnička obnova, već transformacija prostora u višenamjenski regionalni centar. Plan uključuje potpunu obnovu sportskih terena za košarku, rukomet i odbojku, tehničku i prostornu prilagodbu za sajmove, konferencije i borilačke sportove I modernizaciju tehničke opreme po najvišim evropskim standardima.

Objavljena video prezentacija otvara brojna pitanja o narednim koracima i stvarnim kapacitetima za njegovu realizaciju. Kako saznajemo, dokumentacija postoji, ali radovi neće još početi. Konkretni koraci na terenu još uvijek izostaju ponajviše zbog činjenice da sredstva za realizaciju nisu u potpunosti osigurana, a imovinsko-pravni odnosi s Kantonom Sarajevo još nisu riješeni.

O tome gdje se projekt trenutno nalazi, koje prepreke usporavaju njegovu realizaciju i šta se konkretno planira u narednim fazama, za Akta.ba govori direktor Centra Skenderija, Šenaj Avdić.

Uklanjanje "trgovki" prvi korak?!

"Trenutno je riječ o konceptualnom dokumentu koji je izrađen u saradnji sa renomiranom firmom Elan Inventa, specijalizovanom za opremanje sportskih dvorana i arena širom Evrope", kaže Šenaj Avdić, direktor KJP Centar Skenderija.

Avdić naglašava da je riječ samo o jednom manjem dijelu ukupne modernizacije, jer čitav Centar zahtijeva infrastrukturnu obnovu. Ključni dio tog procesa je i uklanjanje kioska (tzv. "trgovki") s centralnog platoa.

"Ovi objekti su prvobitno postavljeni kao privremeni montažni sadržaji, ali su vremenom postali trajni i neusklađeni s urbanističkim planom i funkcionalnim potrebama prostora. Danas predstavljaju ozbiljan vizuelni problem, ali i sigurnosni izazov – i za posjetioce i korisnike Centra, ali i za hitne službe koje imaju otežan pristup", upozorava on.

Prema posljednjim informacijama, predmeti koji se odnose na uklanjanje kioska dobili su status hitnosti na zahtjev Vlade Kantona Sarajevo, što se tumači kao važan institucionalni pomak prema konkretnom rješenju.

"Uklanjanjem ‘trgovki’ stvorile bi se pretpostavke za sveobuhvatnu sanaciju cijelog platoa – od infrastrukture i prilaza, do revitalizacije ‘privrednog grada’ ispod površine, koji je trenutno djelomično zatvoren i neiskorišten", poručuje Avdić.

Ledena dvorana i neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Jedan od najvećih problema Centra i dalje ostaje Ledena dvorana, koja je izvan funkcije od urušavanja 2014. godine. Njena obnova je, kako kaže, od ključnog značaja za finansijsku stabilnost Centra, naročito u segmentima sajamske i sportske djelatnosti.

Međutim, put do rekonstrukcije je blokiran. "Neophodno je prethodno riješiti imovinsko-pravne odnose između Kantona Sarajevo i KJP Centar Skenderija d.o.o.", ističe Avdić.

Kako navodi, procedura je već pokrenuta: "Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo je prihvatila prijedlog i proslijedila ga Skupštini, zatim Skupština prema Vladi, a Vlada prema Pravobranilaštvu. Sada čekamo odgovor Pravobranilaštva kako bi se proces nastavio."

Dok to pitanje ne bude riješeno, ne samo da rekonstrukcija Ledene dvorane ostaje nemoguća, već ni preduzeće ne može dobiti pozitivno mišljenje eksterne revizije, uprkos drugim pozitivnim poslovnim pokazateljima.

"Evidentiranje vlasništva u zemljišnim knjigama, kao i u poslovnim knjigama preduzeća i Kantona, osnovni je preduslov za svako buduće investiranje i razvoj ovog javnog kompleksa", kaže nam direktor Centra Skenderija.

Skenderija čeka sredstva, projekti spremni

Iako je vizija modernizacije Centra Skenderija pretočena u konkretne projektne dokumente, za njihovu realizaciju još uvijek nisu osigurana finansijska sredstva. Menadžment kompleksa trenutno aktivno radi na otvaranju institucionalnih i budžetskih izvora podrške.

"Sredstva za potpunu realizaciju projekta modernizacije Centra Skenderija još uvijek nisu konačno obezbijeđena, ali su već identificirani mogući izvori finansiranja na federalnom i kantonalnom nivou”, ističe direktor Centra, Šenaj Avdić.

Jedna od glavnih prilika za finansiranje otvara se kroz kapitalne transfere Federacije BiH, planirane za 2025. godinu. "Posebno želimo istaći nedavnu odluku Vlade Federacije BiH, kojom je najavljena raspodjela 16 miliona KM za projekte sportske infrastrukture. Sredstva su namijenjena za izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju sportskih objekata, a raspodjela će se vršiti putem javnog poziva", pojašnjava Avdić.

Centar Skenderija, zajedno sa institucijama Kantona Sarajevo i Općine Centar, planira aplicirati na ovaj javni poziv s projektom modernizacije dvorane “Mirza Delibašić”, čime bi se mogla osigurati značajna finansijska podrška.

No, sportski segment nije jedini fokus. "U okviru iste odluke Vlade Federacije BiH planirano je dodatnih 5 miliona KM za projekte iz oblasti kulturne infrastrukture. U tom kontekstu, očekujemo da će dio tih sredstava biti usmjeren i ka unapređenju Doma mladih", naglašava on.

Saznajemo i da Dom mladih, kultna sarajevska kulturna institucija koja djeluje u sklopu Skenderije, već ima spremnu i stručno pozitivno ocijenjenu projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju, potvrđenu od strane Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo. Međutim, implementacija i ovog projekta još čeka konkretna sredstva.

Avdić ističe da je fokus menadžmenta trenutno na traženju podrške kroz budžetske grantove, kapitalne transfere, ali i eventualne partnerske investicije. Cilj je pokretanje ključnih infrastrukturnih projekata već tokom 2025. godine.

Ledena dvorana i neriješeni imovinsko-pravni odnosi

No, sve to zavisi i od rješavanja brojnih administrativno-pravnih prepreka. "Donošenje ubrzanih odluka Kantonalnog suda, kao i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa između KJP Centar Skenderija i Kantona Sarajevo, predstavljaju ključne preduslove za ubrzanje cjelokupnog procesa", upozorava direktor.

Bez tih koraka, upozorava Avdić, neće biti moguće efikasno pokrenuti ni sanaciju Ledene dvorane, ni modernizaciju dvorane "Mirza Delibašić", kao ni rekonstrukciju Doma mladih.

Budući da je projekt još u fazi planiranja, ni tenderi još nisu raspisani.

Kako pojašnjava direktor Centra, Šenaj Avdić, tenderi za izvođenje radova i nabavku opreme još nisu raspisani.

"Budući da se projekt modernizacije Centra Skenderija, uključujući dvoranu ‘Mirza Delibašić’, Dom mladih i druge infrastrukturne cjeline, još uvijek nalazi u fazi strateškog planiranja i pripreme dokumentacije, tenderi za izvođenje radova do sada nisu raspisani”, navodi on.

Dodaje kako će njihovo raspisivanje zavisiti prvenstveno od osiguranja finansijskih sredstava putem javnih poziva, grantova i kapitalnih transfera, ali i od formalnog usvajanja plana modernizacije od strane kantonalnih i federalnih vlasti. Ukoliko dođe do pozitivnog odgovora i razrješenja vlasničkih pitanja, prvi tenderi mogli bi biti raspisani tokom 2026. godine.

Interni tim vodi projekt, uz podršku Ministarstva i stručnjaka iz Ernst & Younga

Modernizaciju Centra vodi interni tim formiran unutar Skenderije, a čine ga uposlenici različitih sektora s iskustvom u upravljanju infrastrukturnim projektima. Tim blisko sarađuje s domaćim stručnjacima, konsultantskim kućama i institucijama svih nivoa vlasti.

U cilju sveobuhvatne pripreme, Centar je u saradnji s međunarodnom kućom Ernst & Young izradio nacrt strategije razvoja i menadžmenta, oslonjen na evropske prakse u upravljanju multifunkcionalnim centrima.

"Analizirali smo modele gradova poput Berlina, Pariza, Amsterdama, Ljubljane i Lisabona, koji su transformisali svoje zastarjele centre u moderne i samoodržive prostore. Vjerujemo da se i Skenderija može razvijati po tom uzoru”, navodi Avdić.

Pripremne aktivnosti 2025., početak radova 2026.

Prema planu, pripremne aktivnosti mogle bi započeti tokom 2025. godine, dok se prvi konkretni radovi očekuju u fazama od 2026. godine, u skladu s obimom projekta i raspoloživim sredstvima.

Skenderija, poručuje Avdić, nije samo prostor za rekreaciju – već i osnov za razvoj takmičarskog sporta, naročito u svjetlu novog plasmana KK Bosna u ABA ligu, koji donosi i nove tehničke i funkcionalne zahtjeve za dvoranu “Mirza Delibašić”.

Uz sportsku funkciju, Centar Skenderija ima ogroman kulturni i turistički potencijal. Njegova lokacija, tradicija organizacije sajmova, koncerata i međunarodnih manifestacija, ali i emocionalna veza s građanima Sarajeva i cijele regije, čine ga jedinstvenim prostorom koji, kako Avdić kaže, može ponovo biti motor razvoja urbanog turizma, kreativnih industrija i međunarodne saradnje.

"Modernizacija Centra Skenderija nije samo pitanje infrastrukture – to je investicija u budućnost Sarajeva i cijele BiH. Pozivamo sve nivoe vlasti i potencijalne partnere da podrže ovaj strateški projekat", poručuje Avdić.

Seida Bijedić