Završena druga faza iskopavanja Starog grada Teočak

Druga faza arheoloških istraživanja na lokalitetu Starog grada Teočaka završena je uspješno, čime je okončan jednomjesečni ciklus terenskih radova koji predstavljaju nastavak sistematskih iskopavanja započetih u jesen 2024. godine.

Prema riječima dr. Edina Bujaka, rukovodioca istraživanja i arheologa sa Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, radovi su izvedeni u okviru projekta „Revitalizacija historijskog područja – Stara tvrđava Teočak“, koji provodi JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, uz finansijsku podršku Vlade TK.

"Osnovni cilj sistematskih iskopavanja je utvrđivanje oblika i gabarita utvrde i njenih segmenata, kao i prikupljanje pokretnog arheološkog materijala koji doprinosi datiranju i rasvjetljavanju historije. Budući da su pisani tragovi o Starom gradu Teočaku oskudni, arheologija je ključna za razumijevanje uloge ovog grada kroz historijske etape" - kaže Bujak.

Ovogodišnja kampanja bila je usmjerena na objekat u podnožju platoa utvrde, a istraživanja su potvrdila da se radi o pravougaonom građevinskom kompleksu dimenzija oko 13 x 11 metara, što je značajno veće od ranijih pretpostavki. Tokom iskopavanja otkriven je veliki broj artefakata iz srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog perioda – fragmenti keramičkog posuđa, metalni predmeti, dijelovi oružja, vrhovi strijela, te desetak kamenih kugli, među kojima su pronađeni i primjerci većih dimenzija, što predstavlja jedan od zanimljivijih nalaza Teočaka.

Stručni tim činili su i Dina Vajzović-Balihodžić, MA (Odsjek za arheologiju FFUNSA), dr. Dženan Brigić (Muzej istočne Bosne) i Merima Hajdarbegović Numanović (JU Zavod KHPN TK), uz učešće studenata arheologije iz Sarajeva.

Nakon završetka istraživačke faze, slijede radovi na sanaciji i konzervaciji otkrivenih zidova, što je od suštinskog značaja za dugoročnu zaštitu lokaliteta. Projekat, uz stručnu pomoć Muzeja istočne Bosne, podržali su i Općina Teočak te Medžlis Islamske zajednice Teočak.

Govoreći o historijskom značaju lokaliteta, dr. Bujak je podsjetio da se Teočak prvi put spominje 1432. godine. Tokom 1460-ih Osmanlije su osvojile sjeveroistočne dijelove Bosne, uključujući Srebrenicu, Zvornik i Teočak. U narednim decenijama grad je bio pod različitim upravama – od vlasti bosanskog kralja Stjepana Tomaša, preko Matije Korvina i Nikole Iločkog, do konačnog uključenja u sastav Osmanskog carstva početkom 16. stoljeća.

Teočak se kao nahija spominje u osmanskim dokumentima od 1533. do 1711. godine, a prema dostupnim izvorima, njemu su pripadale i nahije Sapna i Završ. U pojedinim historijskim spisima navodi se i da je uoči osmanskih osvajanja u ovom gradu bilo pohranjeno tijelo sv. Luke, koje je ranije preneseno iz Smedereva, a kasnije smješteno u Jajcu.

Ovim istraživanjima, kako navodi dr. Bujak, Teočak ponovo dobija pažnju kao jedno od značajnijih arheoloških nalazišta sjeveroistočne Bosne, koje svjedoči o kontinuitetu života i strateškoj važnosti ovog prostora kroz više historijskih epoha.