Obnova glavnog izvorišta pitke vode u Kiseljaku uz potporu Vlade Slovenije

U okviru partnerske suradnje između Caritasa Slovenije, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Slovenije te Centra za menadžment, savjetovanje i razvoj (CMSR), pokrenut je projekt obnove bunara Zeče Polje u Kiseljaku.

Tom prilikom predstavnici visoke delegacije Caritasa Slovenije, Vlade Republike Slovenije i Centra za međunarodnu suradnju Slovenije -CMSR održali su radni sastanak u uredu načelnika Mladena Mišurića Ramljaka, nakon čega su obišli radove na izgradnji i opremanju bunara pitkom vodom sa spajanjem na postojeći bunar Zeče Polje u naselju Lug.

Posjet navedene delegacije upriličen je s ciljem provjere stanja obnove bunara i radova čiji se završetak očekuje prema planiranom roku, priopćeno je iz Općine Kiseljak.

Svrha, rezultat i cilj projekta jesu osigurati dovoljne količine pitke vode i sigurnu vodoopskrbu stanovnika općine Kiseljak, a koji su ranije bili suočeni s problemima dotrajalog vodovodnog sustava, naročito izvorišta koje je stradalo u poplavama prošle godine.

Projekt predstavlja značajan doprinos unaprjeđenju osnovne komunalne infrastrukture, ali i jačanju međunarodne suradnje te partnerskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije.

Inače, Zeče Polje je glavno izvorište pitke vode sa kojeg se pitkom vodom opskrbljuje devet naselja, a samo izvorište sastoji se od pet bunara.

Načelnik Kiseljaka izrazio je zahvalnost visokoj delegaciji na posjetu, razumijevanju i pruženoj potpori u realizaciji projekta koji ima veliki značaj za lokalnu zajednicu.

"Zahvaljujemo se Caritasu Bosne i Hercegovine i Caritasu Slovenije kroz čiju je inicijativu, a u sklopu suradnje s Vladom Republike Slovenije i Centrom za međunarodnu suradnju pokrenuta realizacija obnove bunara kroz slovensku potporu" - kazao je Mišurić Ramljak, istaknuvši kako je realizacija ugovora započela u skladu s planiranom dinamikom, međutim, tijekom implementacije projekta došlo je do određenih poteškoća koje su uzrokovale kašnjenje u realizaciji planiranih aktivnosti.

Glavni razlog kašnjenja odnosi se na poteškoće s kojima se suočio izvođač radova, a koje se prvenstveno odnose na nedostatak radne snage i tehničkih kapaciteta, što je otežalo pravovremeno izvršavanje ugovorenih obveza, no radovi su nastavljeni u planiranom obimu.