UN završio dva projekta vodosnabdijevanja i upravljanja okolišem u BiH

Prigodnim programom u zgradi Ujedinjenih nacija u Sarajevu danas je ozvaničen završetak dvaju projekata realiziranih u protekle tri i po godine u BiH putem Fonda za dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva, fokusirana na vodosnabdijevanje i upravljanje okolišem.

Riječ je o projektima "Osiguranje pristupa vodosnabdijevanju kroz institucionalni razvoj i infrastrukturu" i "Standardizacija upravljanja okolišem: Povezivanje lokalnih i državnih institucija u BiH", koje je u iznosu od 10 miliona dolara finansirala Vlada Kraljevine Španije.

Predstavljajući projekt posvećen vodosnabdijevanju i njegove rezultate, programski menadžer i koordinator Igor Palandžić ističe da je on realiziran u 13 bh. općina u vrijednosti od 4,5 miliona dolara.

„U BiH ima oko 140 opština i sve imaju vodosnabdijevanje, međutim, pitanje je pokrivenosti“, koliko je njihovih građana priključeno na javno vodosnabdijevanje. U urbanim sredinama taj postotak ide do 95 posto, a u ruralnim ispod deset posto. Gubici u mrežama su ogromni, negdje i od 65 do 70 posto - kazao je.

Navodi da je u 13 općina rađeno na setu različitih infrastrukturnih aktivnosti. Kao primjer ističe Kladanj gdje je adaptirana vodovodna mreža, te su ogromni gubici u isporukama vode smanjeni za oko 50 posto. U Istočnom Sarajevu rekonstruirano je filtersko postrojenje izgrađeno 50-ih godina koje snabdijeva vodom građane RS-a i dijelom Federacije, nakon čega je osigurano kvalitetno vodosnabdijevanje.

Također, odvojena je budžetska linija za subvencioniranje socijalne kategorije stanovništva u pokrivanju troškova računa za vodu. Palandžić smatra da su cijene usluga vodosnabdijevanja u BiH daleko od ekonomskih cijena.

Programski menadžer i koordinator projekta posvećenog upravljanju okolišem Siniša Rodić ocjenjuje da je energetska efikasnost u BiH na vrlo niskom stepenu. Ovim programom realizirano je 38 pilot-projekata vrijednosti od 3,8 miliona dolara, koji su rezultirali smanjenjem finansijskih troškova u javnim budžetima i značajnim smanjenjem emisije gasova s efektom stakleničke bašte.

„Smanjenje emisije gasova, prvenstveno CO2, smanjeno je za gotovo dvije tone, što obezbjeđuje dovoljno oksigena za 88.000 ljudi godišnje. Povećanje energetske efikasnosti ostvareno je utopljavanjem objekata termoizolacijom, zamjenom stolarije - prozora i vrata s energetski efikasnom, optimizacijom grijanja u kotlovnicama i zamjenom peći na fosilna goriva pećima s obnovljivim izvorima energije. To su najjednostavnije mjere koje imaju konkretne efekte“, istaknuo je.

Učesnike današnjeg skupa pozdravili su rezidentni koordinator UN-a u BiH Yuri Afanasiev, ambasadorica Kraljevine Španije u BiH Maria Aurora Mejia Errasquin i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Yuri Afanasiev je izdvojio značaj velikog broja edukativnih radionica održanih u okviru spomenuta dva projekta. Naglasio je da BiH ima iznimno veliki gubitak vode u vodovodnim mrežama od gotovo 50 posto, kao i da BiH puno zaostaje u odnosu na susjedne zemlje kada je riječ o tretmanu vode i zaštite okoliša, ali i postizanju energetske efikasnosti.

Mirko Šarović smatra da stanje vodovodne infrastrukture u BiH nije ni približno zadovoljavajuće, što je ključni preduvjet za razvoj ovog sektora. Navodi da je veliki pomak postignut na polju energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije, te da BiH do 2020. godine ima obavezu povećanja energetske efikasnosti za devet posto, ocjenjujući to nimalo lakim zadatkom.

Španska ambasadorica u BiH mišljenja je da BiH ima mnogo prirodnih resursa, ali da treba znati kako njima upravljati, te da se u spomenute dvije oblasti mora prilagoditi EU standardima.