Mnogi misle da su investitori osuđeni da dođu ovdje. Oni su vlasnici kapitala i oni su najoprezniji ljudi na svijetu. U KS-u sami sebi smetamo. Imamo Igman, najljepšu planinu na deset kilometara od centra, a ne znamo da je stavimo u funkciju razvoja, kazao je u intervjuu za Oslobođenje Hamdo Ejubović, načelnik Općine Hadžići.
Općina Hadžići je jedna od rijetkih koja je u 2013. godini uspjela privući investitore koji su uložili značajna sredstva. To je izgradnja naselja u Oseniku. O kolikoj investiciji je riječ?
- Na Oseniku se realizuje investicija od 44 miliona dolara. To je jedan od projekata koji je započet u 2013, a pripreman je nekoliko godina ranije. Tu će biti izgrađeno 160 objekata različitih veličina i površina, vještačko jezero, marketi... Nadam se da će turisti dolaziti u BiH, jer na taj način svi ćemo imati koristi. Imamo još niz projekata u oblasti turizma koje pripremamo. Tu je lokalitet u Crepljanima za 120 objekata. U osnovi svakog projekta naš jedini interes je otvaranje novih radnih mjesta. Naši će ljudi tamo raditi i tu imamo najveću korist jer ćemo poboljšati socijalnu sliku. Kad bi gledali novac koji se vraća od projekata Općini, nikada ih ne bi gradili.
Ko onda ima koristi ako nema Općina?
- Naši građani. Nijedan čovjek izvana neće doći da gradi te objekte, već to rade naši ljudi iz BiH. Nijedan crijep ni cigla neće biti uvezena, sve su naše. A, oni koji će kasnije ostati da rade i održavaju te objekte također će imati posao. Jer, ko će raditi u hotelu, marketima, na obezbjeđenju..., sve naši ljudi koji su najbliži ovim objektima. To je i cilj da se ljudi iz Tarčina, Pazarića i okolnih naselja gdje nema proizvodnih pogona zaposle i zarade za život. Što više ovakvih projekata bude, nama će biti draže.
Općina će, znači, otvoriti vrata i drugim investitorima?
- Učinit ćemo sve da udovoljimo investitorima i Općina je za njih otvorena 24 sata i u svemu ćemo im biti partneri. Naša opredijeljenost za otvaranjem novih radnih mjesta pokazuje se i preuzimanjem kasarne Žunovnica. Tamo postoji trafostanica, kotlovnica, javna rasvjeta, ali i značajan broj objekata. Mi ćemo objaviti tender u kojem ćemo pozvati privrednike da preuzmu prostore i otvore nova radna mjesta. Stimulisat ćemo otvaranje većeg broja radnih mjesta. Imamo već zainteresovanih, tačnije dvije firme i njima ćemo udovoljiti čim prije. Tamo imamo sada šest demobilisanih boraca koje smo zaposlili da obezbjeđuju objekat. Mnogi misle da su investitori osuđeni da dođu ovdje. Oni su vlasnici kapitala i oni su najoprezniji ljudi na svijetu. Ispituju svaku sitnicu, uslove... Mi koji razgovaramo sa njima moramo im izaći u susret i biti otvoreni prema njima. Moramo mijenjati mentalitet i način rada i znati da su oni vlasnici svog kapitala i oni mogu otići bilo gdje u svijetu. Svi se bore za arapske ulagače jer oni imaju keš novac koji je odmah upotrebljiv. Zato je taj kapital i ovdje dobrodošao i mi se moramo boriti za njega. Ljudima su otvorena svjetska tržišta i oni ulažu po jednom projektu u drugim zemljama i nekoliko milijardi dolara. Prave skijališta na neboderima. Sad se postavlja pitanja zašto ti ljudi ne naprave skijalište kod nas na olimpijskim planinama, a ne po nekim objektima.
Zašto ne prave skijališta u BiH?
- Tu dolazimo do toga da ne znamo ljudima ponuditi naše prirodne resurse o kojima svima pričamo. Nemamo mi mnogo pameti ni htijenja u tome. Kanton Sarajevo raspolaže velikim prirodnim bogatstvima, ali pored toga što vlasti ne znaju ili neće, ima dosta i toga što se nadležnosti različitih nivoa preklapaju pa onda smetaju jedni drugima. Recimo u Kantonu Sarajevo mi sami sebi smetamo. Imamo Igman najljepšu planinu na deset kilometara od centra. Tu smo jedni drugima smetali da lokalitet stavimo u funkciju razvoja. Nekad smo finansirali master-plan za Igman i Bjelašnicu. Sad po njemu pada prašina, Federacija je nešto naumila drugo od tog prostora da napravi zaštićeno područje, pa su donijeli takvu odluku, a onda smo se mi sporili sa njima da bi na kraju na Ustavnom sudu sve to oborili. Sada oni opet žele kompletno područje proglasiti zaštićenim. Ne može se zaštiti kompletno područje. Mi jesmo da se neka područja zaštite, ali sa debelim argumentima zašto se štiti. Ali, recimo područje koje je iskorišteno za zimske olimpijske igre, zašto njega ne razvijemo kao projekt jer to je prostor koji je već namijenjen za to, a i dobrim dijelom je devastiran. Ne moramo zalaziti na područja koja treba zaštiti. Mi imamo prirodno bogatstvo i ne znamo ga iskoristiti.
Da li postoje neki projekti za olimpijske planine?
- Na Igmanu nemamo nikakav provedbeni akt izuzev regulacionog plana iz 1982. godine koji je donijela Skupština grada i on je i danas važeći. A, napravljen je samo da zadovolji funkciju Olimpijskih igara i on je davno prevaziđen. Dok smo se mi sporili, razvila se Jahorina, a mi nismo ništa napravili u zadnjih osam godina. Ima ono nešto malo izgrađeno u Babinom dolu, ali neki kažu da nismo ni to. Greške Babinog dola trebamo ispraviti na Igmanu, ističe Ejubović.
Šta će Općina Hadžići uraditi kako bi privukla ulagače?
- Imamo u svom vlasništvu prostore interesantne za projekte turističkih sadržaja. Nećemo stajati skrštenih ruku.
Prema nacrtu budžeta u općini Hadžićima predviđeno je da se većina sredstava utroši u izgradnju kanalizacionog sistema. Zašto?
- U to ćemo uložiti većinu sredstava namijenjenih za izgradnju infrastrukture. Očekujemo da će u 2014. godini u izgradnju kanalizacije biti uloženo između četiri i pet miliona KM. To nam je preduslov da razvijamo ono što smo zacrtali. Doline Pazarića, Tarčina i Igmana planiramo da ponudimo onima koji će ulagati u turizam. A da bi to ponudili, onda moramo ta područja napraviti čistim. Želimo da zaštitimo vodotoke kako bi nam potoci i rječice bili čisti.
