Bez ubrzanja procesa izdavanja građevinskih dozvola nema investicija

Proces izdavanja građevinskih dozvola u Federaciji BiH /FBiH/ prosječno traje oko 300 dana i to nije dobro, izjavio je danas u Beogradu ministar prostornog uređenja FBiH Josip Martić.

"Sigurno je da nema investicija, ni stranih ni domaćih, u FBiH bez ubrzanja procesa izdavanja građevinskih dozvola, jer niko ne može čekati 300 dana ili više. Ne može se investitorima objasniti - oni to ne razumiju", rekao je Srni Martić u pauzi regionalne konferencije. Građevinske dozvole za konkurentniji region, koja se održava u Beogradu.

On je naveo da će FBiH pokušati da učešćem u ovom regionalnom projektu učini sve da reformiše sistem i skrati što je moguće više proces izdavanja građevinskih dozvola, jer je to preduslov za investicije.

Martić je objasnio da je u FBiH "malo složenija situacija u vezi sa ustavnim poretkom", ukazajući na podijeljene nadležnosti između Federacije i kantona.

Martić je rekao da moraju biti doneseni  propisi, koji će se harmonizovati sa kantonima i lokalnom samoupravom, a koji će biti primjenjivi u praksi.

Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić koja je također učestvovala na Forumu izjavila je da je i Srpska učinila mnogo kada je riječ o reformama u izdavanju građevinskih dozvola, ali da se može učiniti još više.

"Kada je riječ o izdavanju građevinskih dozvola u ovom trenutku rokovi su 15 dana, dok su u okruženju mnogo veći", rekla je Golićeva Srni u Beogradu, u pauzi regionalnog skupa o reformi građevinskih dozvola, koji se održava u Palati "Srbija".

Ona je napomenula da je Srbija već u poodmakloj fazi kada je riječ o izdavanju elektronskih građevinskih dozvola i izrazila zadovoljstvo što je i Srpska uključena u ovaj proces. Golićeva je dodala da su i Srpska i FBiH uključene u reforme koje se tiču izdavanja građevinskih dozvola u elektronskom obliku.

Ona je navela da će reforme kada je riječ o građevinarstvu i izdavanju elektronskih građevinskih dozvola podrazumijevati ažurnu imovinsko-pravnu dokumentaciju koja znači da Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove mora imati ažurne podloge koje su prvi osnov da bi se moglo pristupiti reformama.

"Srbija ima tu pogodnost što nema zemljišno-knjižne izvatke, niti gruntovne knjige koje Republika Srpska ima. Drugi uslov je da mora biti ažurna provedbeno-prostorno-planska dokumentacija u digitalnoj formi", rekla je Golićeva.

Ona je navela da je na skupu predstavila postupak za izdavanje građevinskih dozvola u Srpskoj i šta je potrebno promijeniti, kao i koja su to dva glavna uslova da bi građani mogli doći do elektronskih građevinskih dozvola.

"To podrazumijeva elektronski potpis i reforme i u nekim drugim zakonima, i nadam se da ćemo u tome uspjeti, jer ko počne on mora i završiti, ukoliko želimo da idemo u korak sa regionom i savremenim evropskim praksama koje su regulisale ovaj postupak izdavanja građevinskih dozvola", rekla je Golićeva.