Tek što je javnost informisana o presudi Vrhovnog suda Republike Srpske kojom je poništena odluka Vlade RS o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu Bukova Kosa, stigla je i nova sudska odluka koja bi mogla dodatno zakomplikovati realizaciju ovog projekta.
Okružni sud u Banjoj Luci po drugi put je poništio ekološku dozvolu za eksploataciju uglja na Bukovoj Kosi, a tužbu je podnio Centar za životnu sredinu.
Ključni razlog za poništavanje dozvole, koju je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, jeste činjenica da nije izrađen i dostavljen Plan remedijacije i rekultivacije, dokument koji predstavlja osnov za sanaciju i ozelenjavanje devastiranog prostora nakon završetka eksploatacije.
Sud osporio obrazloženje Ministarstva
U presudi se navodi da Sud nije prihvatio kao osnovane navode Ministarstva kojim je obrazlagano da se projektu remedijacije i rekultivacije pristupa samo u slučajevima kada zagađenje zemljišta prije realizacije projekta premašuje propisane remedijacione vrijednosti.
Centar za životnu sredinu upozorava da je značaj ovog dokumenta posebno vidljiv na primjerima rudnika Medna kod Mrkonjić Grada i Bistrica kod Prijedora, gdje su nakon eksploatacije ostale posljedice poput devastiranih potoka, zagađenih voda i zemljišta te klizišta.
"Neophodnost postojanja i kasnije izvršenja Plana remedijacije i rekultivacije osnova je koja treba da služi investitoru 'DRVO-EXPORT' Teslić d.o.o. u svrhu popravljanja stanja u prirodi koje je narušio iskopavanjem uglja. Na osnovu dosadašnjeg iskustva sa ovim investitorom možemo slobodno reći da će tu biti dosta posla za inspekcije, ukoliko se ovaj projekat bude realizovao kao u rudniku uglja Bistrica, za koji je po četvrti put osporena ekološka dozvola upravo iz razloga nepostojanja ovog Plana, a rudnik je u međuvremenu zvanično i zatvoren", izjavio je pravnik Centra za životnu sredinu Ratko Pilipović.
Sporna i površina eksploatacionog polja
Centar ističe da Sud u ovom postupku nije posebno cijenio navode tužbe koji su se odnosili na površinu za koju je izdata ekološka dozvola.
Naime, ranije je u slučaju Bistrice Okružni sud u Banjoj Luci poništio ekološku dozvolu jer prethodno nije pravilno utvrđena stvarna površina kopa. U predmetu Bukove Kose, međutim, Sud je zauzeo stav da je realizacija koncesije u nadležnosti inspekcijskih organa.
Viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu Redžib Skomorac smatra da bi u ponovljenom postupku trebalo utvrditi stvarnu površinu eksploatacionog polja.
"Pristup pravdi mora biti ujednačen i harmoniziran, posebno u slučajevima koji su činjenično-pravno praktički identični. Iako je Sud poništio ekološku dozvolu za Bukovu Kosa, razlozi poništenja, na ovaj način, nisu dovoljno iscrpljeni", kazao je Skomorac.
Prema njegovim riječima, stvarna površina eksploatacionog polja mora biti utvrđena u ponovljenom postupku, posebno imajući u vidu sumnje da koncesionar namjerava ozakoniti postojeće stanje.
Ekološkom dozvolom već naložena rekultivacija
Zanimljivo je da je Sud konstatovao i kako su navodi Ministarstva o obavezi izrade plana rekultivacije suprotni samoj ekološkoj dozvoli.
U toj dozvoli je, naime, naložena mjera rekultivacije, odnosno obaveza da se nakon završetka rada prostor vrati u stanje koje je najbliže prethodno zatečenom stanju.
Centar za životnu sredinu upozorava da Projekat remedijacije i rekultivacije nije bio izrađen i dostavljen u prethodnom postupku odlučivanja, niti je bio predmet javnog uvida.
To, kako navode, znači da mještani i šira javnost nisu imali adekvatan pristup odlučivanju, što smatraju suprotnim zakonskim procedurama.
Mještani: Rudnik nije prestao raditi
Presudu su pozdravili i mještani okupljeni oko Neformalne grupe građana "Sačuvajmo Potkozarje".
Miroslav Stakić, mještanin i aktivista ove grupe, tvrdi da se eksploatacija na Bukovoj Kosi nastavila uprkos sudskim i administrativnim postupcima.
"Ova presuda je još jedan jasan dokaz da su institucije svjesno ignorisale zakonske obaveze na štetu ljudi koji ovdje žive. Rudnik nije prestao sa radom ni jedan jedini dan, a od samog početka nesmetano rade na ogromnoj površini od 30 hektara", rekao je Stakić.
Dodao je da mještani strahuju od posljedica koje bi eksploatacija mogla imati na njihove parcele i imovinu.
"Mi ovdje ne branimo samo zemlju, mi branimo naše pravo na opstanak i normalan život i nećemo dozvoliti da Bukova Kosa doživi sudbinu Bistrice ili Medne", poručio je Stakić.
Predmet ide inspekciji
Centar za životnu sredinu je, odmah nakon prijema presude, dostavio odluku Republičkom inspektoratu, uz zahtjev za provođenje vanrednog inspekcijskog nadzora i poduzimanje odgovarajućih mjera.
Istovremeno, u vezi sa samom koncesijom za eksploataciju uglja, u narednom periodu očekuje se odlučivanje nadležnih institucija o mogućnosti nastavka eksploatacije na Bukovoj Kosi.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste da li će nakon nove sudske odluke biti moguće nastaviti eksploataciju na način na koji je do sada provođena ili će nadležne institucije morati ponovo preispitati ključne elemente projekta, uključujući ekološku dozvolu, stvarnu površinu eksploatacionog polja te obavezu izrade plana remedijacije i rekultivacije.
