Ljubuški bi uskoro mogao postati jedno od najvažnijih prometnih čvorišta u ovom dijelu Europe, koje bi idućih godina trebalo zaposliti čak nekoliko tisuća ljudi u jednoj od najvažnijih poslovnih zona na novim "vratima Europe". Možda vam zvuči nevjerojatno. Ali o toj mogućnosti već punu godinu dana prilično tiho razgovara se među prometnim stručnjacima na europskoj razini, a 25. travnja u palači Hrvatske- akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, projekt će predstaviti vodeći hrvatski i europski stručnjaci na međunarodnom znanstvenom skupu "Valorizacija intermodalnoga logističkog koridora Ploče - Mostar - Sarajevo - Vukovar (srednji Jadran Podunavlje)".
STRATEŠKI PROJEKT
Riječ o strateškom projektu povezivanja Jadrana s Dunavom, odnosno stvaranju novih vrata Europske unije i najbržega puta za robe iz dalekog svijeta, posebice istoka, do velikih europskih metropola. Naime, poznato je kako je Hrvatska ostala u svojevrsnoj prometnoj izolaciji i nije iskoristila svoj jedinstveni prometni i geopolitički položaj. Zato je prije nekoliko godina pokrenuta inicijativa koja bi iskoristila jedinstvenu hrvatsku prednost da je istodobno mediteranska i podunavska zemlja, te se u suradnji s Bosnom i Hercegovinom, a uz potporu Europske unije, kreira nova prometna poveznica kojom bi robe najjeftinije i najbrže putovale iz luke Ploče u sve dijelove Europe. Promet bi se od Ploča odvijao željeznicom i cestom do Vukovara, a ondje bi se robe pretovaralo na brodove te bi plovnim Dunavom putovale sve do sjevera Europe, što je mnogo brže i jeftinije nego brodom obilaziti cijelu zapadnu Europu, upozoravaju stručnjaci. Kako bi koridor od Ploča do Vukovara zaživio, predviđena je izgradnja novih i modernizacija te informatizacija postojećih riječnih, željezničkih i cestovnih mreža. A prva važna točka na tom putu bio bi Ljubuški, odnosno zaleđe Ploča i Metkovića, gdje bi se kreirao veliki poslovni park. Već su prvi koraci učinjeni vezano uz taj "B.E.P.O. poslovni park" koji u samom nazivu sadrži pridjevebioenergetski, ekoindustrijski, poduzetnički i oporabni. Pokretač tog projekta je Konzorcij Neretva, dok je za razvoj i pripremu projekta zadužen Brodarski institut iz Zagreba. A oko projekta je okupljen niz domaćih i medunarodnih stručnjaka s raznih područja. Park bi služio kao svojevrsna luka na suhom s obzirom na to da je ljubuški kraj udaljen od Ploča tek desetak kilometara zračne linije. Ondje bi se robe dopremale s brodova i na slobodnom teritoriju izvan EU bi im se davala dodatna vrijednost. Primjerice, sastavljalo bi se dijelove koji bi stizali iz Azije, prepakiravalo robe, dodavala bi im se vrijednost kroz potrebne obrade i sl., a onda bi nastavljale dalje zrakom, željeznicom i cestama. Naime, uz osuvremenjavanja željezničke pruge od Ploča do Čapljine, a potom prema Sarajevu, izgradilo bi se i priključak Ploče - Ljubuški - Čapljina. Također je predviđen zračni terminal za teretni prijevoz.
Uz završetak cestovnog koridora Vc, sve bi to trebalo privući investitore iz svijeta, kažu iz Konzorcija, ali računaju i na novac iz kohezijskog i strukturnih fondova Europske unije s obzirom na to da je riječ ne samo o pograničnoj suradnji već i novim vratima Europske unije. Posebno je zanimljivo što bi se koristile najnaprednije tehnologije i ekonomske inovacije koje bi ovaj kraj mogle pretvoriti stvarno u malu Kaliforniju. Osim što bi projekt imao funkciju intermodalnoga čvorišta jer se nalazi na čvorištu koridora Vc i Jadransko-jonskoga pravca, bio bi i važno gospodarsko središte. Naime, ondje je predviđena proizvodnja energije kako bi se iskoristilo raspoložive potencijale i osiguralo trajnu i postojanu opskrbu energijom, a razvilo bi se ekoindustrijski sektor kroz stvaranje postrojenja koja će osigurati veću dodatnu vrijednost proizvodima ovog kraja, odnosno preradu poljoprivrednih i drugih proizvoda koji se ionako proizvode u Hercegovini i dolini Neretve. S druge strane, zahvaljujući novim mogućnostima, zdrava hrana proizvedena u tom kraju će za samo nekoliko sati biti u trgovinama i na stolovima zahtjevnih europskih potrošača. Trgovina će imati svoj segment kroz skladištenje, distribuciju i prodaju, što će nedvojbeno osigurati veće prihode za proizvođače, ali će privući i nove robe te tržišta. Profitirat će i promet i logistika s obzirom na to da će Ljubuški postati umrežen i s najudaljenijim svjetskim tržištima. Upravo će se o sektorima energetike, ekoindustrije, trgovine, prometa i logistike raspravljati u Zagrebu na skupu, kao temama od znanstvenog interesa za razradu projekta. Od organizatora skupa, ali i iz Konzorcija Neretva, doznajemo kako su potporu realizaciji projekta već dale gotovo sve opći- ne i gradovi u Hrvatskoj i BiH, koji bi bili obuhvaćeni programom.
SUESKI KANAL
Doznajemo kako realizaciju cijeiog projekta ubrzava činjenica da je prije nekoliko mjeseci proširen Sueski kanal pa se predviđa da će promet kroz njega idućih godina biti udvostručen, što je od posebnog interesa za sve jadranske luke. Konkurentni svijet istodobno traži nove i brže putove za svoje robe, što Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu dovodi pod povećalo interesa. A činjenica da se ovaj skup održava u najznačajni- joj hrvatskoj intelektualnoj instituciji - Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, jasno govori da se projektu pristupa ozbiljno i dabi stvarno mogla svanuti neka bolja vremena za ovaj bogati kraj nedovoljno iskorištenih potencijala.
