Federacija je još u 2016. godini trebala početi s projektom modernizacije magistralnih cesta za što smo uzeli i kreditna zaduženja od Europske investicijske banke (EIB) i i Međunarodne banke za obnovu i razvoja (IBRD).
Prema riječima Ljube Pravdića, direktora Cesta Federacije, na nedavnom stručnom skupu koji je održan u sklopu u sklopu Mostarskog sajma, projekti koji će se realizirati iz kredita EIB-a i EBRD-a su izgradnja magistralne ceste Neum- Stolac i nastavak izgadnje dionice ceste Kladanj-Podpaklenik preko prevoja Karaula (kojeg financira EIB) i ostali projekti kao što je izgradnja traka za spora vozila, rekonstrukcija/sanacija cestovnih objekata, mostova i tunela, te eliminiranje crnih točki kao i rekonstrukcija i sanacija cestovnih objekata.
Navodi da je IBRD iskazao interes za pomoć BiH za sanacija šteta od poplava na magistralnim cestama i objektima u FBiH, te poboljšanje magistralnih cesta.
Ugovor je potpisan u 2016., a povlačenje kredita je predviđeno u dvije tranše. Prva tranša iznosi 31,85 milijuna eura, a odnosi se na otklanjanje šteta od poplava s istovremenom modernizacijom odabranih dionica, rekonstrukcija određenog broja objekata, te dovršetak dijela obilaznice oko Mostara, dionice Međine-Miljkovići, gdje su zemljani radovi već završeni.
''Radi se o pod projektima za koje nije potrebno izvlaštenje i preseljenje i za koje postoji projektna dokumentacija'', navodi Pravdić.
Dodaje da je povlačenje druge tranše kredita IBRD-a, od 32,5 milijuna eura, uvjetovano povećanjem naknada za ceste iz nafte i naftnih derivata.
Ovim sredstvima je planirana izgradnja novih dionica, nastavak izgradnje obilaznice oko Mostara, dionica Miljkovići-Rodoč veza M-17(I faza), Bihać-Bosanska Krupa (dionica Jablanska ulica-čvor Mali lug -I faza), izgradnja ceste koja se vezuje na planiranu obilaznicu oko Bihaća, dionica prema Izačiću prema Kamenici(I faza), te obilaznice Bugojno, završetak obilaznice oko Novog Travnika, sjeverna obilaznica oko Gruda, kao i obilaznice oko Donjeg Vakufa, Kiseljaka, Cazina i Goražda.
Dinamika realizacije Programa modernizacije cesta u FBiH ovisit će, s jedne strane, od odobrenja kredita na razini FBiH i ispunjavanjem uvjeta za efektivnosti kreditnih sredstava kao i povećanjem naknade za ceste iz akciza na naftne derivate s druge strane.
"Sve ovo može dovesti do kašnjenja u početku implementacije planiranih projekta modernizacije cesta. Nažalost, to već sada se to događa. S implementacijom ovih projekta smo trebali početi već 2016. Međutim zbog dugih procedura odobrenja za efektivnost čekali smo da kredit EIB-a postane efektivan duže od godinu dana. Nažalost, sve to utječe na dinamiku realizacije projekata'', navodi Pravdić.
Dodaje da je jako bitna stvar da bi se izbjeglo plaćanje kamata na odobrena, a ne povučena sredstva, blagovremena priprema za implementaciju projekta.
No, tu postoji problem raspoloživih sredstva za rješavanje imovinsko-pravnih poslova koje se ne financira iz kredita što, navodi Pravdić.
''Naime, samo za potrebe izvlaštenja potrebno nma je negdje oko 30-tak milijuna KM koje Ceste FBiH trenutno nemaju'', navodi on. Dio sredstva sada izdvajaju samo iz tekućih prihoda i to može biti rizik i za kamate i za dužinu trajanja programa realizacije modernizacije cesta. Predviđeno je da projekt budu završen za četiri godine.
Dodaje da predviđene intervencije kroz ova kreditna sredstva obuhvataju izgradnju 60,4 kilometara novih magistralnih cesta, 9 dionica traka za spora vozila dužine 41,3 kilometra, rekonstrukciju s korekcijom osovine cesta na 5 dionica ukupne dužine od 25,2 km.
Također, iz ovih sredstava će se raditi sanacija i rekonstrukcija 4 tunela i 23 mosta, rekonstukcija cesta radi sanacije 8 crnih točki i izgradnju 7 obilaznica u okviru raspoloživih sredstava (I faza) dužine 15,2 km. Također, predviđena je sanacija šteta nakopn poplava na sedam dionica dužine 41, 4 kilometara.
D.K.
