Mjesto krunisanja bosanskih kraljeva postat će muzej na otvorenom

Muzej na otvorenom, koji bi govorio o srednjovjekovnoj Bosni, trebao bi se nalaziti na mjestu krunisanja i pokopavanja bosanskih kraljeva u Milima, pored Visokog.

Bogata historija srednjovjekovne Bosne nedovoljno je predstavljena javnosti, uprkos činjenici da je to bio period najvećeg uspona bosanske države. Mnogobrojni graditeljski i pisani kulturno- historijski spomenici dovoljan su garant da se stručna i šira intelektualna javnost na ozbiljniji i strukturalniji način počne baviti srednjovjekovnom bosanskom historijom.

Dolina Visokog posebno je mjesto u historiji srednjovjekovne Bosne, jer su baš na tom prostoru, na relativno maloj udaljenosti, bile smještene najvažnije vjerske, političke i kulturne institucije srednjovjekovne Bosne.

Činjenica da se u Milama vršilo krunisanje i pokopavanje bosanskih kraljeva razlog je zašto se Ilma Sirčo odlučila na izradu idejnog projekata za "Muzej srednjovjekovne Bosne - Mili". Kaže da je lokalitet 2013. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila nacionalnim dobrom, ali da konkretnih planova za njegovo "iskorištavanje" nema. To su bili razlozi zbog kojih se odlučila da izradi projekat muzeja.

Mili, centar srednjovjekovne Bosne

"Takav tip muzeja - otvoreni tip - nema nigdje na području Bosne i Hercegovine i bilo bi neophodno napraviti jedan takav muzej, gdje bi na jednom mjestu imali priliku saznati sve o srednjovjekovnoj Bosni, gdje bi bilo sve hronološki poredano, jer je pravilno razumijevanje prošlosti ključni faktor u kulturi. U Milama i cijeloj dolini Visokog u Srednjem vijeku vođen je intenzivan vjerski, politički, ekonomski i kulturni život. Arheološka iskopavanja su pokazala da je u dolini Visokog bilo središte srednjovjekovne Bosne i bosanske vlastele. Tu su se nalazile i najvažnije političke organizacije, onda kraljevsko, stolno i saborno mjesto bosanske države i krunidbeno i grobno mjesto bosanskih kraljeva, nekropola stećaka, a po nekim istraživanjima, kaže se da se tu nalazio najstariji univerzitet u Evropi."

Sirčo kaže da su Mili, nedvojbeno, bile centar srednjovjekovne bosanske države i da je to bio prostor burnog političko-duhovnog života. Arheološka iskopavanja potvrdila su pretpostavke historičara, jer je na lokalitetu nađen veliki broj izuzetno dragocijenih artefakata. Muzej bi bio informativnog karaktera i govorio bi o bogatoj prošlosti lokaliteta, jer je to mjesto gdje su pronađeni skeletni ostaci bosanskih kraljeva.

"U Milima, na mjestu crkve, nađeno je mnogo artefakata od zlata i brokotnih tkanina, zlatnog prstenja i mnogo drugih stvari. Nađeni su i kosturi bosanskih kraljeva. Mile i Visoko su jedne od najinteresantnijih i najzaslužnijih mjesta da se napravi muzej tog tipa. Moj je primarni motiv bio da se vrate svi pronađeni artefakti i sve što je iskopano na tom mjestu. To je jako mnogo materijala, jer kada su počeli kopati, nisu mogli vjerovati šta sve ima. Muzej bi govorio kako je Bosna imala burnu historiju, a u Srednjem vijeku bila je jedna od najjačih država u ovom dijelu Evropi. To je vrijeme Kulina bana. Jako se slabo informiramo o našoj prošlosti i muzej bi ponudio i školama čas historije o bosanskoj državi."

Krunisanje bosanskih kraljeva

Kada govori o lokalitetu Mili kod Visokog, historičar iz Sarajeva Enes Dedić bez ustezanja kaže da je to jedno od najvažnijih mjesta srednjovjekovne Bosne, jer je to prostor iz kojega se u Srednjem vijeku širila bosanska država na druge prostore, koje danas prepoznajemo kao državu Bosnu i Hercegovinu, i na neke koji danas pripadaju susjednim zemljama.

"Ono što bi bilo bitno reći jeste da su Mile, u suštini, jedno od najznačajnijih mjesta u srednjovjekovnoj Bosni. Treba shvatiti da je prostor doline Visokog, gdje su Mili, Visoko, Biskupići i Moštre, centralni dio iz kojeg se širila Bosna. U početnom stadiju, o kojem nemamo puno podataka, to je 10. stoljeće - to je Bosna koja se širila na sve ono što danas smatramo Bosnom i na neke dijelove prema Srbiji i Dalmaciji, koji danas više nisu dio Bosne, ali su određeni period bili u sastavu Bosne. Potrebno je reći da Mile ne postaje samo u Srednjem vijeku, nego su tu zabilježeni tragovi naseljavanja od neolita, pa u Rimsko doba i, na koncu, u Srednjem vijeku. Ovo mjesto nije nastalo iz ničega, nego postoji kontinuitet življenja na tom prostoru."

Iako u historijagrafiji postoje dvojbe oko toga da li je Tvrtko I Kotromanić bio krunisan u crkvi u Milima, iz dokumenata koji su preživjeli do danas može se pouzdano tvrditi da je to bilo mjesto krunisanja bosanskih kraljeva.

Dvojbe oko mjesta Tvrtkovog krunisanja

"U Milima je zasigurno odvijano krunisanje određenih bosanskih kraljeva. To znamo po jednoj dubrovačkoj informaciji iz 1446. godine, kada je trebalo da se kruniše Stjepan Tomaš. Oni su tada pisali informaciju iz Bosne u Dubrovnik da će se u narednom periodu kralj krunisati u Milama, jer tako mora biti. Iz te informacije crpimo podatak da se običaj krunisanja održavao u Milima."

Dedić pojašnjava kako u historiografiji srednjovjekovne Bosne vlada dilema oko toga da li je bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić krunisan na tom mjestu. 

"To je jedna od najvećih dilema u historiografiji srednjovjekovne Bosne - da li se Tvrtko I Kotromanić krunisao u Milima, ili u Mileševu. Neka novija istraživanja ukazuju da bi to najvjerovatnije trebali biti Mili, jer su kasnije hronike Mile kod Visokog nazivale Mileševo te se na taj način unio nesporazum. Možemo reći da je to najvjerovatnije bilo u Milima u okolini Visokog - krunisanje Tvrtka I Kotromanića i nekih kasnijih bosanskih kraljeva, ali ne možemo tvrditi kojih. Možemo samo s pouzdanjem tvrditi da je Stjepan Tomaš trebao biti krunisan u Milima."

"Ovaj podatak o Mileševu, kao mjestu krunisanja Tvrtka I Kotromanića, donosi dubrovački hroničar Mavro Orbini početkom 17. stoljeća u svom spisu Il regno de gli Slavi. On navodi da se Tvrtko krunisao u Mileševu, a u istom djelu, samo nekoliko stranica ranije, kaže da je crkvu i samostan Svetog Nikole u Milima, u Bosni, podigao Stjepan II Kotromanić, navodeći i tada Mileševo, ne govoreći Mili. Ova situacija navodi na zaključak da je možda i u drugom slučaju, kada govori o Tvtkovom krunisanju, govorio Mileševo, a mislio Mili."

Crkva bana Kulina

Cijelo područje je u Srednjem vijeku funkcioniralo kao središte bosanske države. Tu tezu nedvosmisleno potkrepljuju činjenice, a saznanje da su se nedaleko od Mila nalazila još dva izuzetno važna vjersko- politička mjesta govore u prilog toj tvrdnji, pojašnjava Dedić.

"Mili se mogu smatrati duhovnim i političkim, odnosno vladarskim, sjedištem srednjovjekovne Bosne u punom kapacitetu. To je najvažnije za period, kada govorimo o Milima, 14. stoljeća, prema podacima, ali prema nekim historičarima, to je bilo značajno duhovno i političko središte i prije i poslije toga, o čemu svjedoče sačuvani podaci. Moramo uzeti u obzir da je u samo nekoliko kilometara udaljenim Moštrama podignut građevinski objekat Crkve bosanske. U Biskupićima, koji su vrlo blizu Mila, nalazila se crkva koju je podigao ban Kulin. To je religijsko-političko čvorište ako uzmemo u obzir da su tu krunisani i sahranjivani bosanski kraljevi i da je tu održavan Državni sabor srednjovjekovne Bosne. Mislim da sve te činjenice upotpunjuju taj duhovno-politički segment."

Arheološka istraživanja su u Milama vršena u dva navrata. Prvi put 1909 i 1910. godine, koja je vodio Karlo Patsch, a onda ponovo 1976. i 1977. godine, koja je vodio Pavo Anđelić. U istraživanjima je iskopano više od 100 grobnica i pronađen je veliki broj stećaka. Najznačajnije otkriće bilo je otkrivanje grobnih mjesta za koje se smatra da kriju grobnice Tvrtka I Kotromanića i Stjepana II Kotromanića. Dedić kaže da je prilikom iskopavanja nađen veliki broj izuzetno vrijednih artefakata.

"U grobovima su nađeni bogati ostaci - nakit, prstenje. Tvrtkov grob se nalazio, prema pričanju ljudi koji su istraživali u prvoj fazi, ispod jednog velikog stećka. U grobnici Tvrtka I Kotromanića pronađena je brokatna tkanina, to je poznata tkanina, i bila je u više desetina parčića ili dijelova, pošto se raspala kada je bila izložena vazduhu. Nađeno je više tih motiva, a na jednom je nađen grb s ljiljanima i kruna."

Mili kod Visokog bile su centar srednjovjekovne Bosne, a politički, vjerski i društveni život koji se odvijao na tom prostoru svjedoči o bogatstvu, veličini i snazi te države, pa je izgradnja muzeja u kojem će biti uspostavljen razumljiv i komunikativan narativ o tom periodu ideja koja bi trebala zainteresirati javnost.