Komunalne takse na kladionice: Između interesa gradova i optužbi za "reket"

Općina Kakanj priprema novu Odluku o komunalnim taksama kojom bi bilo obuhvaćeno ukupno 11 različitih taksi, a poseban fokus stavljen je na kladionice i kasina. Ova inicijativa dolazi nakon što je Općinsko vijeće Kakanj usvojilo Odluku o prestanku važenja ranije Odluke o općinskim taksama na istaknutu firmu, koja je formalno ukinuta u skladu s odlukama Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema dostupnim podacima, Općina Kakanj je na osnovu sada ukinute takse na istaknutu firmu godišnje ostvarivala između 550.000 i 600.000 KM prihoda. Ukidanjem ove obaveze, lokalni budžet ostao je bez značajnog izvora prihoda, što je, prema svemu sudeći, bio jedan od ključnih razloga za izradu nove Odluke o komunalnim taksama.

Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević ističe da je nacrt nove odluke upućen u javnu raspravu u trajanju od 15 dana, koja je počela 5. januara 2026. godine. Prema njegovim riječima, kladionice su jedan od najzanimljivijih segmenata za javnost:

"Vjerujem i znam da je ljudima najinteresantnije ono što se tiče kladionica jer su i one tretirane ovom taksnom. Očekujemo da vidimo kakav je odjek javnosti i da onda imamo pravi materijal koji ćemo ponuditi već na sljedećoj januarskoj sjednici vijeća", kazao je ranije.

Prema nacrtu odluke, kladionice i kasina bile bi obuhvaćene dvostrukim opterećenjem: taksom na poslovni prostor u kojem se priređuju igre na sreću (u rasponu od 2.000 do 5.000 KM, zavisno od zone), te dodatnom taksom po svakom uređaju, odnosno slot aparatu.

Plan Općinskog vijeća Kakanj da nacrtom Odluke o komunalnim taksama uvede posebne takse za poslovne prostore u kojima se priređuju igre na sreću, kao i dodatne naknade po uređajima u kladionicama i kasinima, naišao je na oštre reakcije priređivača igara na sreću.

Priređivači igara na sreću: Posebne takse predstavljaju "reket"

U odgovoru za portal Akta.ba, Ivica Džambas, predstavnik Udruge priređivača igara na sreću (UPIS), navodi da su planirane takse nerazmjerno visoke i da po svom efektu predstavljaju oblik prisilne naplate, a ne komunalnu naknadu.

"Iznosi koji se predlažu su toliko visoki da se, bez ikakvog pretjerivanja, mogu opisati kao reket. Ne radi se o komunalnoj taksi, već o pokušaju dodatnog izvlačenja novca od jedne, zakonom već strogo oporezovane djelatnosti", ističe Džambas.

Podsjeća na presudu broj U-29/22 od 18. aprila 2023. godine u kojoj je Ustavni sud FBiH utvrdio da identične odredbe, kakve su bile uvedene u Općini Cazin, nisu u skladu s Ustavom FBiH. Riječ je o istom modelu oporezivanja koji se sada pokušava uvesti u Kaknju.

Kako pojašnjava, Sud je u toj presudi naveo da takse propisane isključivo za priređivače igara na sreću gube karakter komunalne takse i poprime obilježja parafiskalnog nameta, usmjerenog na tačno određenu djelatnost, što je protivno ustavnom poretku Federacije BiH.

Prema toj presudi, kako navodi Džambas, ovako propisane takse gube karakter komunalnih taksi i poprime obilježja parafiskalnih nameta, što jedinice lokalne samouprave nemaju pravo uvoditi, posebno u oblastima koje su već uređene posebnim zakonima.

"Zakon o igrama na sreću FBiH je lex specialis i njime je jasno propisano da samo Federacija BiH može određivati i naplaćivati naknade za ovu djelatnost. Općine nemaju pravo da uvode dodatne namete, bez obzira kako ih nazivaju", naglašava Džambas.

On dodaje da su sve fiskalne obaveze priređivača već propisane Zakonom o igrama na sreću i Zakonom o porezu na dobit, čime je, kako kaže, zaokružena fiskalna politika u oblasti igara na sreću.

Džambas se poziva i na presudu Ustavnog suda FBiH broj U-47/19, kojom je Sud utvrdio da dodatno oporezivanje opreme kojom se obavlja osnovna djelatnost predstavlja dvostruko oporezivanje, jer priređivači već plaćaju porez na dobit kao i svi drugi privredni subjekti.

"Ustavni sud je jasno rekao da se ovakvim propisima stvara nejednak položaj privrednih subjekata i narušava jedinstvena ekonomska i fiskalna politika Federacije BiH", navodi on.

Na kraju upozorava da bi donošenje ovakve odluke otvorilo prostor za pravnu nesigurnost i neujednačeno oporezivanje na teritoriji Federacije BiH.

"Ako svaka općina krene uvoditi vlastite takse za istu djelatnost, dobit ćemo potpuni fiskalni haos. Ustav Federacije BiH je po ovom pitanju vrlo jasan", zaključuje Džambas.

Pravna borba u većini gradova Federacije BiH

Odluka Kaknja uklapa se u širi trend u Federaciji BiH, gdje sve veći broj općina i gradova prepisuje ili prilagođava modele komunalnih taksi na kladionice, posebno kroz tarife po aparatima i poslovnim prostorima.

Prema dostupnim podacima, više od 30 općina i gradova u Bosni i Hercegovini već je izmijenilo odluke o komunalnim taksama ili je u postupku usvajanja mjera kojima se posebnim tarifama opterećuju priređivači igara na sreću, po osnovu aparata i poslovnih prostora. Lokalni zvaničnici ove mjere pravdaju dvostrukim efektom – značajnim punjenjem budžeta, ali i društvenom zaštitom građana od ovisnosti o kockanju.

Među prvima je bila Bosanska Krupa, koja je još krajem 2023. godine uvela godišnje takse od 400 KM po aparatu, dodatne naknade za držanje aparata, te do 20.000 KM godišnje za poslovne prostore u kojima se priređuju igre na sreću, zavisno od zone.

Nakon toga uslijedio je Bihać, čija je odluka prošla sudsku provjeru i dobila potvrdu Vrhovnog suda FBiH tokom ljeta 2025. godine. Presudom je potvrđena zakonitost komunalnih taksi koje Grad naplaćuje kladionicama na poslovni prostor i aparate za priređivanje igara na sreću, odbacivši zahtjev za vanredno preispitivanje presude. Odbijen je i vanredni zahtjev za preispitivanje zakonitosti, čime je postupak pravno okončan, pa su tvrdnje o nezakonitosti naplate ocijenjene kao neutemeljene i bez pravnog uporišta.​

Gradske vlasti ovu odluku predstavljaju kao presedan u korist lokalnih zajednica i dokaz da imaju pravo da dio prihoda od igara na sreću zadrže u svom budžetu.

Sve to je dodatno ohrabrilo druge lokalne zajednice. U Tuzli su gradske vlasti sredinom prošle godine najavile sličan model, pozivajući se upravo na primjer Bihaća, uz snažnu političku i moralnu argumentaciju o društvenoj šteti igara na sreću.

Među gradovima koji su već povukli ovakav potez su i Travnik, Visoko, Zenica, Velika Kladuša, Lukavac, dok se slične inicijative razmatraju u Ilijašu, Ilidži i desetinama drugih lokalnih zajednica. Upravo taj val lokalnih odluka pokazuje da se u Federaciji BiH, ali i šire, vodi otvoreni institucionalni sukob s kockarskim lobijem, u kojem će svaka nova odluka, poput posljednje u Kaknju, dodatno testirati granice između lokalne fiskalne autonomije i ustavnog poretka.​

S druge strane, Cazin je u augustu 2025. godine povukao potpuno suprotan potez – ukinuo je komunalnu taksu za igre na sreću, pozivajući se direktno na presude Ustavnog suda FBiH i upozorenja da lokalna vlast nema pravni osnov za takvu naplatu.

Kakanj se sada nalazi na tački gdje se prelamaju sudska praksa, ustavne presude i lokalni fiskalni interesi, a javna rasprava bi mogla odrediti hoće li odluka završiti u sudnici ili u budžetu.​

S.B.