Evo šta je dogovoreno u Turskoj: Od Sarajeva do Tuzle za sat i po

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan podržao je mogućnost izgradnje oba kraka ceste od Sarajeva do Beograda, onaj koji vodi preko Tuzle, Brčkog, Bijeljine i granice sa Republikom Srbijom te onaj koji bi preko Višegrada ulazio u Srbiju i dalje se spajao sa Požegom.

Epilog je to jučer održanog trilateralnog sastanka predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. 

"U suštini, sa ta dva kraka zatvorio bi se 'krug' koji bi Sarajevo i Beograd spajao iz dva pravca. Ostalo je da se vidi šta će od toga biti autoceste, šta brze ceste, a to će odrediti komercijalni element. Dakle, riječ je o zaista velikom projektu za koji imamo punu podršku države Turske i predsjednika Erdogana. Bilo bi izgrađeno novih 350 kilometara puta, što kroz Bosnu i Hercegovinu, što kroz Srbiju", kazao je Izetbegović u razgovoru za Faktor.

Prijedloge koji su dogovoreni u Istanbulu će razmotriti institucije Bosne i Hercegovine, a Turska bi u izgradnji projekta učestvovala po modelu BOT. To u praksi znači da bi turske kompanije, uz korištenje domaće radne snage, gradile puteve, eksploatirale ih određeni vremenski period, a zatim ih vratile Bosni i Hercegovini.

Naročito je sa ekonomskog aspekta važna podrška trasi koja bi vodila od Sarajeva preko Žepča, Tuzle, Brčkog do Bijeljine, a zatim i granice sa Republikom Srbijom. Ovu trasu su, podsjećanja radi, ranije podržali Parlament FBiH i Parlament BiH te lokalne vlasti u područjima kroz koja će buduća autocesta prolaziti. Njenom izgradnjom će se ujedno modernom saobraćajnicom povezati dva najnaseljenija dijela BiH, Sarajevo i Tuzla. Prema stručnim analizama, na pojedinim postojećim magistralnim saobraćajnicama u području grada Tuzle postoji prosječna dnevna prohodnost od 22.000 automobila te bi izgradnja ove saobraćajnice značajno rasteretila odvijanje saobraćaja u tom gradu.

Buduća autocesta bi iz Sarajeva vodila ka Žepču postojećom dionicom autoputa do Zenice te do Žepča. Dionica Žepče – Tuzla – Brčko – Bijeljina – granica sa Republikom Srbijom duga je 150 kilometara, a procijenjena vrijednost njene izgradnje, prema postojećim procjenama, je 1.787,42 miliona eura. Ova trasa je ujedno najisplativija zbog obima saobraćaja koji bi se njome odvijao i sa aspekta povrata investicije. Projekcijom prihoda od cestarine za period od 2025. do 2050. godine je predviđeno prikupljanje 1.841,86 miliona eura.

Trasa autoceste od Žepča do Tuzle duga je 55,4 kilometra, a njena izgradnja bi koštala 726.263.801,5 eura. Od ukupne dužine dionice, na mostove i vijadukte se odnosi 15,7 kilometara, a na tunele 20 kilometara. Autocesta Tuzla – Žepče – priključak na Koridor Vc saobraćajno je podijeljena na pet dionica:

Procjena saobraćaja za izgrađenu autocestu Žepče  – Tuzla

Dionica autoceste od Tuzle do Brčkog duga je 44,83 kilometra, a njena izgradnja bi koštala 466,432,981.69 eura. Ova dionica je jednostavnija za izgradnju u odnosu na prethodnu, s obzirom da se na mostove i vijadukte odnosi 14,62 kilometara, a na tunele 5,55 kilometara. Autocesta Tuzla-Brčko je saobraćajno podijeljena na četiri dionice:

Procjena saobraćaja za izgrađenu autocestu Tuzla - Brčko

Posljednja dionica autoceste je od Brčkog preko Bijeljine do granice sa Republikom Srbijom i duga je 50,4 kilometara. Njena izgradnja bi trebala koštati 594.720.000 eura. Na mostove i vijadukte se odnosi 7,20 kilometara, a na tunele 1,6 kilometara. Autocesta Brčko - Bijeljina – granica Republike Srbije je saobraćajno podijeljena na pet dionica:

Procjena saobraćaja za izgrađenu autocestu Brčko - Bijeljina - granica sa Republikom Srbijom

Prosječna predviđena brzina kretanja automobila na ovoj autocesti je 120 kilometara na sat, što bi u praksi značilo dolazak iz Sarajeva u Tuzlu za oko jedan sat i 30 minuta vožnje. S obzirom da se radi o procjeni zasnovanoj na postojećim idejnim rješenjima, otvorena je mogućnost optimatizacije trase zarad smanjenja troškova njene izgradnje.