Prva vjetrenjača u BiH uskoro u pogonu

 

Korištenje obnovljivih izvora energije kao što je vjetar, trend je u svijetu, ali vjetrenjače, tj.vjetroturbine, u BiH su tek u začetku. Prva vjetroturbina za proizvodnju struje u Federaciji, u naselju Zmiča kod Visokog, dobila je dozvolu za proizvodnju, na koju su vlasnici čekali čak četiri godine, a sad čekaju strane stručnjake da je puste u probni rad.

Na dozvolu za rad prve vjetrenjače na području Federacije, snage 350 kilovata, vlasnici su čekali zato je što je nedostajala zakonska regulativa. Sadeta Hadžimehanović iz firme "Suša Comerc", koja je radila na ovom projektu za RSE kaže:

"Za sve institucije u Bosni i Hercegovini ovo je bio interesantan projekat s obzirom da se pojavljuje prvi puta na ovom prostoru. Do sada nije korišten potencijal vjetra. Moram reći da smo imali podršku svih institucija u Bosni i Hercegovini, međutim, određeni problemi su se javljali zbog toga što ovakvi projekti nisu bili zastupljeni na teritoriji Bosne i Hercegovine pa je bilo potrebno da se donesu određeni zakoni.“

Namjera je vlasnika da struju prodaje, ali prije toga mora se napraviti probni rad, ističe Hadžimehanović.

"Sljedeći korak je da izvršimo probno priključenje na mrežu. Da bismo to učinili, potrebno je da obezbijedimo ljude iz struke, potrebna nam je također i pomoć stranih stručnjaka koji su učestvovali u samoj montaži."

Korištenje vjetroturbina, za razliku od evropskih zemalja, u BiH je tek u začetku. 

U Hrvatskoj npr.  trenutno radi osam vjetroelektrana, koje isporučuju električnu energiju u elektroenergetski sistem Hrvatske. Za dobijane dozvola u Hrvatskoj odgovorno je Ministarstvo građevine i prostornog uređenja. Ines Androić Braičić iz ovog ministarstva objašnjava postupak za dobijanje dozvole:

"Ono što je potrebno prije takvog zahvata učiniti, to je provesti procjenu utjecaja na okoliš. Postupak izrade te studije traje cca godinu dana, a sam postupak izdavanja rješenja o prihvatljivosti za okoliš traje tri do četiri mjeseca. To je jedan od bitnih preduvjeta da bi se uopće mogao pokrenuti postupak izdavanja lokacijske dozvole. Da bi se lokacijska dozvola mogla izdati, također je bitno naglasiti da taj zahvat mora biti planiran u dokumentu prostornog uređenja. Nakon toga se podnosi zahtjev za lokacijsku dozvolu i u tom trenutku počinje postupak koji traje tridesetak, maksimalno šezdeset dana. Na temelju lokacijske dozvole se ne može graditi, ali se pokreće postupak građevinske dozvole. Nakon što se izda građevinska dozvola, za koju je također nadležno naše ministarstvo, moguće je započeti sa gradnjom, a takve građevine se mogu staviti u pogon nakon što se izda upravna dozvola.“

U planu tri vjetroparka

BiH se kroz potpisivanje Međunarodnog ugovora o osnivanju energetske zajednice obavezala da će promovirati korištenje obnovljivih izvora energije, a i politika Evropske unije je da sve njene članice do 2020. godine koriste 20 posto obnovljivih izvora energije. Zbog potencijala, za Bosnu i Hercegovinu taj procenat je znatno veći, kaže stručnjak za energetiku Edin Zametica.

"Ukupna bruto potrošnja u Bosni i Hercegovini u 2020. godini  treba da sa 40 posto bude pokrivena energijom iz obnovljivih izvora. Govorimo o ukupnoj energetskoj potrošnji, ne samo o električnoj energiji.“

U naredne dvije do tri godine, Bosna i Hercegovina će dobiti  tri vjetroparka u istočnoj i zapadnoj Hercegovini, koja je prema studijama odlično područje za izgradnju vjetroelektrana.

Na Trusini blizu Nevesinja do oktobra 2014. godine bit će napravljeno 17 turbina, ukupnog kapaciteta 51 megavat. Vlada Republike Srpske preduzeću “EOL prvi” iz Nevesinja, čiji je većinski vlasnik poduzetnik iz Beograda Zlatko Mandžuka, dala  je koncesiju na 30 godina.

"U ovom trenutku struja proizvedena iz vetroenergije je svugde u svetu skuplja od struje proizvedene iz hidroelektrane ili termoelektrane, pa zato država nalazi razne načine, podstiče proizvođače koji koriste obnovljive izvore. To je slučaj i u Republici Srpskoj i u Federaciji. Moramo očekivati i moramo biti spremni da će i cena struje rasti u tom pravcu da se izjednači sa nivoom cena u Evropskoj uniji."

Interesovanje za korištenje snage vjetra sve je veće, jer investitori mogu dugoročno računati na sigurnu zaradu. Zlatko Mandžuka:

"Prema studiji izvodljivosti, uložena sredstva da se vrate u roku od 17 godina.“

Potencijali za korištenje obnovljivih izvora energije su veliki, ali i apetiti investitora, stoga  Edin Zametica upozorava:

"Treba voditi računa i o tehničkim kapacitetima koje ima naš energetski sistem. Instalisani kapaciteti u energetskom sistemu BiH otprilike iznose 4.000 MW, maltene su jednaki  apetitima i potencijalima koje Bosna i Hercegovina zaista ima. Međutim, tehnički je nemoguće prihvatiti toliko energije iz vjetra ukoliko se želi imati stabilni sistem. Urađene su određene analize i identificiran je broj od 350 MW koje do 2019. godine može prihvatiti naš elektroenergetski sistem da bi radio funkcionalni i stabilno."

Pred institucijama je zadatak da se napravi kvalitetna zakonska regulativa, ističe Zametica.

"U ovom trenutku postoje uredbe koje su donešene na nivou entitetskih vlada koje su na neki način otvorile put u korištenju novih izvora. Međutim, sami zakoni još uvijek nisu doneseni. Istina, oni jesu u završnoj fazi donošenja, već su praktično izgrađeni sistemi podsticaja, jer električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora možda nije dovoljno konkurentna energiji iz konvencionalnih izvora i stoga treba određene sisteme podsticaja."