Inžinjer Nijaz Velić pokrenuo akciju za spas i obnovu Starog grada i džamije Todorovo

Tvrđava Todorovo predstavlja jednu od značajnijih utvrda u kulutrno-historijskom naslijeđu zapadne Bosne. Sagrađena krajem 15. i početkom 16. stoljeća, ova utvrda nije samo simbol vojne snage i samostalnosti, već i područje koje čuva burnu historiju Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2009. godine proglasila Stari grad Todorovo (Novigrad) i džamiju u Starom gradu Todorovo nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Unatoč tom priznanju, postoje izazovi u pogledu očuvanja ovih kulturno-historijskih spomenika. Mještani naselja Todorovo pokazuju interes za zaštitu i očuvanje ostataka ova dva simbola, ali im nedostaje podrška i finansijska sredstva za ovu svrhu.

Nijaz Velić, aktivista i mještanin Todorova, inžinjer i bachelor građevine po struci, istakao se svojom idejom da pokrene akciju za spas ovih simbola. Svjestan vrijednosti i značaja starog grada i džamije, Velić je mobilizirao zajednicu i započeo napore za njihovu obnovu i očuvanje.

"Naša zajednica prepoznaje važnost očuvanja kulturnog nasljeđa, ali bez podrške i finansijskih sredstava to je teško ostvariti. Ipak, uz našu volju i predanost, vjerujemo da možemo sačuvati ove dragocjene spomenike za buduće generacije", mišljenja je Velić.

Napori za očuvanje Tvrđave Todorovo i džamije u Todorovu su inspiracija za lokalnu zajednicu i podsjećaju na važnost ulaganja u očuvanje kulturnog i historijskog nasljeđa za buduće generacije.

"Tražim živog svjedoka koji je bio u ovoj staroj džamiji, da mi opiše kakva je bila i raspored unutrašnjosti, kako bih mogao napraviti projekat obnove. Počeo sam ga praviti ali dalje ne mogu bez dodatnih podataka. Što se tiče Starog grada tu će ići par faza. Prva je da animiran 20-tak osoba da očistimo kulu od rastinja, posiječemo drva i dođemo do temelja tamo gdje nema zida tako da imamo podlogu", podvukao je Velić.

Druga faza bi, dodaje, bila sanacija postojećeg starog zida u smislu njegove stabilizacije od daljnjeg propadanja jer se skoro urušio. U toj fazi bi se za pomoć obratili nadležnim institucijama u Unsko-sanskom kantonu i Federaciji BiH, uz slanje napisanog projekta. Istovremeno bi tražili donatora u turskoj agenciji TIKA i drugim potencijalnim stranim i domaćim organizacijama.

"Tu treba aktivirati firme koje mogu postaviti skelu i početi sa radom. Dakle, one koje su nadležne za izvođenje takve vrste radova. Treća faza bi bila zidanje zida na onim mjestima gdje se on ne vidi a temelji su pod zemljom. Potrebno je doći do temelja i ozidati zid barem 1,5 m visine da Stari grad dobije svoj oblik. Ovo sve govorim kao inžinjer u smislu šta je potrebno uraditi. Nadam se da će biti sluha da ova inicijativa ugleda svjetlo dana", ističe Velić.

Grad Todorovo, iako samostalan, bio je pod zaštitom grada Krupe i knezova Babonjića Blagajskih, a 1531. godine grad prelazi u posjed knezova Zrinjskih, kada upravu nad njim preuzima kapetan Mihajlo Todor. Ali njegova vladavina nije dugo trajala jer je 1560. godine ovu utvrdu napala turska vojka i razorila je. Turci zauzimaju Todorovo tek 1578. godine jer je otpor bio snažan i dugotrajan, nakon čega grad postaje stalno nastanjen tek od 1635. godine. Pod turskom vlašću, Todorovo postaje važan vojni centar sa utvrđenom vojnom posadom kojom je zapovjedao dizdar. U spomen na kapetana Todora, grad je dobio naziv Novi Todor koji je poslije skraćen u Todorovo.