Kreditni rejting Bosne i Hercegovine ostaje "B" s pozitivnim izgledima
Za građane Bosne i Hercegovine, ovaj rejting znači da država nema investicioni kreditni rejting koji bi značio da je BiH atraktivna za inostrane investitore.
Međunarodna rejting agencija Standard and Poors u septembru 2019. godine, objavila je da kreditni rejting Bosne i Hercegovine ostaje “B” s pozitivnim izgledima. Do pozitivnih pomaka moglo bi doći samo ukoliko bude formirana stabilna vlast na nivou BiH. Tada se očekuje i regulisanje statusa programa s Međunarodnim monetarnim fondom, što bi ubrzalo reforme i omogućilo pristup izvorima finansiranja za važne infrastukturne projekte.
Prema navodima analitičara, kreditni rejting može biti povećan u narednih 12 mjeseci ukoliko bude formirana stabilna vlast koja će unaprijediti nastavak strukturnih reformi, a rejting će biti smanjen ukoliko ne bude formirana stabilna vlast, te reforme ne budu oživljene. Određena pojašnjenja smo dobili i od Udruženja Banaka BiH.
Za građane Bosne i Hercegovine, ovaj rejting znači da država nema investicioni kreditni rejting koji bi značio da je BiH atraktivna za inostrane investitore, navodi ekonomista Vjekoslav Domljan.
Vjekoslav Domljan, ekonomista - "Glavnina naših problema je unutar BiH, i tu ttreba rješavati probleme, i praviti ambijent za domaće investitore, pa će doći strani investitori. Što je rejting bolji onda nam se lakše zadužiti po boljim uslovima"
Trenutni rejting je rezultat izostanka ekonomskih reformi, niskog ekonomskog rasta, i on se neće promijeniti ako se ne ubrza rad na reformama, kaže Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Izlazak na tržišta kapitala BiH, entitetaa, kompanija, bio bi plaćen visokim kamatama. To potvrđuje primjer Republike Srpske, koja je emitovala obveznice na Bečkoj berzi te za to platila 4,75% kamatnu stopu, dok je za prvoklasne klijetne kamatna stopa od 0 do 1 odsto.
Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu - "Bankarski sektor u BiH je uglavnom inostranog porijekla, i u određivanju kamatnih stopa za građane i za privredu izražen je rizik prema određenoj zemlji i zato građani plaćaju više kamatne stope za kredite, nego što se to dešava građanima u zemljama sa višim kreditnim rejtingom".
Strane Institucije koje daju kredite Bosni i Hercegovini procjenjuju kapacitet zaduživanja. Ako ocijene da BiH nema kapacitet za zaduživanje, a treba joj novac za infrastrukturne projekte, onda predlažu mjere kao što je uvođenje putarina. Ekonomisti su složni da je preporuka razvijanje novih modela javno-privatnih partnerstava, u kojima se vlade angažuju kao partneri investitorima koji to rade iz određenog profitnog interesa.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
