Regionalna bankarska tržišta obilježava konsolidacija i snažan interes ulagača

Na mnogim finansijskim tržištima Srednje i Istočne Europe, banke su najzastupljenije finansijske institucije. Međutim, mnoge od njih su relativno male, te često zauzimaju vrlo sitne tržišne udjele. Prema dva najnovija istraživanja regionalnog bankarskog tržišta koje je proveo Deloitte, očekivano usporavanje ekonomije vjerojatno će kreirati dodatni pritisak na finansijske institucije, posebno značajan za manje banke koje vrlo često nisu dio većih grupacija. Osim toga, zbog sve većeg broja transakcija trend konsolidacije se ubrzava, a očekuje se i daljnje povećanje transakcijske aktivnosti na bankarskom tržištu Srednje i Istočne Europe.

Sve veća bankovna konsolidacija u Srednjoj i Istočnoj Europi

Ključni nalazi:

Tržišta spajanja i preuzimanja u Srednjoistočnoj Europi sa najvećim brojem transakcija, u razdoblju od 2015. do septembra 2019., bile su Ukrajina (14 transakcija), Srbija (11) Poljska (10), Rumunjska (10) i Mađarska (8) 

Najaktivniji investitor bila je mađarska banka OTP Bank (8 transakcija), dok je drugi najaktivniji kupac bila Poljska, sa 4 transakcije preuzimanja u promatranom razdoblju kroz PZU i Alior Bank. 

Najaktivniji prodavači bili su Société Générale (6 transakcija), Raiffeisen (5) i grčke banke, od kojih su Piraeus Bank, National Bank of Greece, Alpha Bank i Eurobank zajedno prodale 12 banaka u promatranom razdoblju.

Uspješnost bankarske industrije u Srednjoj i Istočnoj Europi, te na Baltiku, i dalje ulijeva povjerenje investitorima. Stope adekvatnosti kapitala ostale su visoke u 2018. te su u prosjeku iznosile preko 20% u svih 15 država. Udjeli i nivoi “loših“ kredita i dalje su u padu, dok je u nekoliko država profitabilnost banaka dosegnula historijski najviši nivo uz prosječni povrat na kapital od oko 11% i bez zabilježenih gubitaka. Razlog tih pozitivnih kretanja je stabilna ekspanzija ekonomije sa prosječnim realnim rastom BDP-a od 3,9% u 2018. popraćena poboljšanim uslovima na tržištu rada i intenzivnim kreditiranjem u većini zemalja Srednje i Istočne Europe.

Osim digitalne transformacije koja je u toku, drugi prevladavajući trend u bankarskom sektoru Srednje i Istočne Europe jeste konsolidacija bankarskog tržišta, koju potiče rast vodećih regionalnih igrača kroz akvizicije sa ciljem postizanja ekonomije obima i povećanja efektivnosti. Više bankarskih sektora u državama Srednje i Istočne Europe karakteriše prekomjeran broj banaka i raspršena tržišna struktura te niz banaka sa niskim tržišnim udjelima, koje nemaju mogućnost postizanja ekonomije obima u svom poslovanju. Postoji mogućnost da će očekivano usporavanje ekonomskih aktivnosti, posebno u zemljama Zapadne Europe, dovesti do većeg pritiska na manje banke.

"Na osnovu direktnog uvida u veliki broj nedavnih transakcija spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru, vidljivo je da su investitori motivirani kroz akvizicije dodatno unaprijediti svoje poslovanje, što im je omogućeno, između ostalog zahvaljujući solidnoj finansijskoj snazi i pristupu kapitalu. Također, svjesni mogućih budućih ograničenja u daljnjem razvoju banaka, veliki broj je prepoznao i prilike za prodaju. Iz navedenih kretanja moguće je zaključiti da su i u narednom periodu vrlo moguće daljnje transakcije na tržištu spajanja i preuzimanja u Srednjoj i Istočnoj Europi", izjavila je Sabina Softić, regionalna partnerica u Deloitteovom odjelu za reviziju.

Stanje "loših" kredita u Srednjoistočnoj Europi

Ključni nalazi:

Prodaja portfolija i dalje ima važnu ulogu u razduživanju banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi. U 2018. se trgovalo portfolijima „loših“ kredita u ukupnom iznosu od 5,9 milijardi eura.

Udio „loših“ kredita postupno se vraća prema jednocifrenim vrijednostima ili čak prema nivou iz perioda prije krize. Krajem 2018., samo su tri države zabilježile ukupni udio „loših“ kredita veći od 10%: Albanija (11,8%), Hrvatska (12,1%) i Ukrajina (54,0%). Pritom treba istaknuti da je u Hrvatskoj udio „loših“ kredita pao na 9,2% sredinom ove godine.

Očekuje se da će na tržištima Srednje i Istočne Europe koja su riješila većinu svojih „loših“ kredita doći i do prodaje upitno podmirivih i dobrih kredita. Moguće je da će se to realizirati i kroz prodaju pojedinačnih korporativnih kredita.

Očekuje se ubrzanje transakcija na sekundarnom tržištu prodaje „loših“ kredita, uglavnom zbog konsolidacije manjih tržišnih učesnika.

U kratkom roku, provođenje pregleda kvalitete aktive banaka (AQR) moglo bi potaknuti dodatne transakcije u Bugarskoj i Hrvatskoj.

Smanjenje loše imovine nastavilo se u gotovo svim državama Srednje i Istočne Europe. Kombinacija stabilnog makroekonomskog okruženja te supervizijske i političke pažnje, kao i predanost banaka rješavanju pitanja loše imovine glavni je razlog smanjenja broja “loših“ kredita.

Većina ekonomije bilježi snažnu tržišnu aktivnost u pogledu “loših“ kredita u 2018. i 2019., zbog jakog interesa ulagača i to primarno onih koji su već izgradili svoje kapacitete na tržištima Srednje i Istočne Europe. 

Nakon što je 2017. zabilježen pad volumena trgovanih portfolija „loših“ kredita, u 2018. je zabilježena prodaja portfolija vrijednih gotovo 6 milijardi eura. Pritom su Poljska, Mađarska i Rumunija sa više od 1 milijarde eura prodanih portfolija pojedinačno. Niža očekivanja investitora po pitanju naplativosti kao i jeftino finansiranje početkom perioda povoljnih makroekonomskih kretanja pozitivno su uticali na cijene portfolija. Tome je doprinijelo i povećano nadmetanje za portfolije među investitorima.