Centralna banka Rusije povećala referentnu kamatnu stopu sa 9,5 na 20 posto
Centralna banka Ruske Federacije saopćila je da je povećala referentnu kamatnu stopu sa 9,5 na 20 posto, što je dramatičan potez u jeku sankcija sa kojim se ta zemlja suočava zbog vojne operacije u Ukrajini.
Centralna banka Ruske Federacije saopćila je da je povećala referentnu kamatnu stopu sa 9,5 na 20 posto, što je dramatičan potez u jeku sankcija sa kojim se ta zemlja suočava zbog vojne operacije u Ukrajini,.
Evropska unija (EU), Sjedinjene Američke Države (SAD), Velika Britanija i Kanada dogovorile su se jučer da uklone nekoliko ruskih banaka iz SWIFT bankarskog sistema.
"Vanjski uslovi za rusku ekonomiju su se dramatično promijenili", navodi se u saopštenju ruske Centralne banke.
Iz Banke tvrde da će novi potez pomoći u održavanju finansijske i cjenovne stabilnosti i zaštiti štednje građana.
Banka je signalizirala da će dalje odluke o referentnoj stopi donositi na osnovu procjene rizika od eksternih i internih uslova.
Guvernerka Elvira Nabiullina će se danas obratiti javnosti i otkriti više detalja o novim potezima ruske Centralne banke.
Pad vrijednosti rublje
Ruska rublja bilježi pad vrijednosti za oko devet posto, Ministarstvo finansija Rusije izvoznicima uvelo dodatne obaveze u vezi s deviznim prihodima.
Nakon uvođenja međunarodnih sankcija, ruska valuta je zabilježila pad vrijednosti u odnosu na američki dolar za 8,43 posto, a 8,8 posto u odnosu na euro. Dolar trenutno vrijedi 90 rublji, a euro 101,2 rublje.
Najavljeno je da će Moskovska berza, koja je prošle sedmice izgubila oko 25 posto vrijednosti, biti zatvorena za transakcije do daljnjeg.
Nove obaveze ruskih izvoznika
Ministarstvo finansija Rusije saopćilo je da novom odlukom obavezuje ruske izvoznike da prodaju 80 posto svoje devizne zarade u spoljnoj trgovini.
"Ruski izvoznici su od 28. februara u obavezi da prodaju 80 odsto svoje devizne zarade u okviru svih spoljnotrgovinskih sporazuma", navodi se u saopštenju.
Prema podacima Ruske Federalne carinske službe, izvoz ove zemlje je u 2021. godini porastao za 45,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši 493,3 milijarde dolara, dok je njen uvoz povećan za 26,5 odsto na 296,1 milijardu dolara.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
