Kineski juani sve popularniji na ruskom deviznom tržištu

Potražnja za kineskim juanima na ruskom tržištu deviza porasla je nakon uvođenja sankcija, izvijestila je ruska središnja banka, signaliziravši da bi mogla poduprijeti taj trend negativnim kamatama na pologe u eurima i dolarima.

"Na deviznom tržištu sankcije (uvedene Rusiji) potaknule su, između ostalog, pojačanu upotrebu valuta koje funkcioniraju kao alternativa dolaru i euru", utvrdila je ruska središnja banka u izvješću o financijskoj stabilnosti, poimence izdvojivši kineski juan.

Udio deviza u pasivi ruskih banaka smanjio se u posljednje vrijeme budući da su klijenti ubrzano povlačili novac s deviznih računa dok je njihov udio u aktivi banaka porastao, izvijestila je središnja banka.

Dodali su i da bi mogli spustiti kamatne stope na depozite u eurima i dolarima u negativno područje kako bi ubrzali taj trend.

Udio deviza u imovini kućanstava, ključujući dionice i štednju, bio je krajem prošle godine relativno stabilan i iznosio je 22 posto, navodi središnja banka, dodavši da ga ne planira ciljanim mjerama smanjivati.

Procjenjuje i da bi nakon zamrzavanja ruskih deviznih i zlatnih rezervi u SAD-u i EU i rasprava o njihovoj mogućoj zapljeni središnje banke, posebno u Aziji i na Bliskom istoku, mogle preispitati strategiju štednje i smanjiti udio eura i dolara u rezervama.

"Može se očekivati jačanje potražnje za zlatom i oslabljena uloga dolara i eura u rezervama", prognoziraju.

Sankcijama bez presedana SAD i EU zamrznuli su otprilike polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi čija je vrijednost na početku ruske "specijalne vojne operacije" u Ukrajini 24. veljače iznosila gotovo 640 milijardi dolara.

Krajem prošle godine ruske zlatne rezerve iznosile su 131,5 milijardi dolara, a devizne rezerve 612,9 milijardi dolara. Do 20. svibnja ove godine kliznule su na 583,4 milijarde dolara.