Kako će banke u RS reagovati na zabranu naplaćivanja naknada?

Vlada Republike Srpske prije nekoliko dana usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama RS, kojim se, između ostalog, uvodi zabrana bankama da naplaćuju neke naknade.

Tako se zabranjuje banci da naplaćuje naknadu za opomenu za kašnjenje korisnika u slučaju neizmirenja obaveza, naknadu za "vođenje" kreditne partije, te naknadu za podizanje gotovine na bankomatu.

Ove naknade su bankama donosile milione KM godišnje, pišu Nezavisne.

"Ove zabrane se uvode u cilju zaštite korisnika bankarskih usluga, a izmjene i dopune samog zakona slijede u cilju dodatnog usaglašavanja sa relevantnim propisima Evropske unije i očuvanja statusa ekvivalentnosti regulatornog i nadzornog okvira Republike Srpske sa regulativom EU. Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o bankama biće stvorene pretpostavke za veću zaštitu korisnika bankarskih usluga u Republici Srpskoj, efikasnije i ekonomičnije pružanje usluga banaka kroz zaključivanje ugovora u elektronskom obliku te stvorene regulatorne pretpostavke daljeg jačanja stabilnosti bankarskog sektora u cjelini", navodi se u saopštenju Vlade Republike Srpske.

Postavlja se pitanje kako će banke reagovati na potencijalno usvajanje ovih izmjena zakona, znajući da im je naplaćivanje ovih naknada donosilo milione KM godišnje i dobrim dijelom uticalo na visoku dobit koju ostvaruju.

Prema posljednjim podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, neto dobit banaka u RS za šest mjeseci ove godine iznosila je 127 miliona KM, što je za 35 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, kada je dobit iznosila 94,1 miliona KM.

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je da su upoznati sa pokretanjem inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o bankama RS.

"Mi pozdravljamo inicijativu i ranije nam je bio dostavljen Nacrt ovog zakona na davanje komentara i prijedloga. S obzirom na to da je ovo nacrt zakona, on je podložan naknadnim izmjenama i dopunama i ne možemo se izjasniti na ove odredbe. Daćemo svoje mišljenje na ovaj nacrt zakona, ali ćemo takođe dati i neke svoje prijedloge, vodeći se standardnom dobrom međunarodnom praksom. Ovo nije konačan tekst zakona. Nezahvalno je komentarisati nacrt, jer je podložan izmjenama", naveo je Ražanica.

Na pitanje da li ovo znači da se ne slažu sa nekim odredbama ovog nacrta zakona, Ražanica odgovara da je neslaganje preteška riječ.

"Banke postupaju po zakonu i ono što zakonodavac propiše to je obaveza i mi to potpuno poštujemo. Imamo pravo da kao zainteresovana strana dajemo određene komentare, ne samo u vezi s pitanjem naknada, već je možda bitnije konkretno uređenje bankarskog sistema", istakao je Ražanica.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je za "Nezavisne novine" da ovo nije prvi put u istoriji da država pokušava građane da zaštiti od "ponašanja" banaka.

"Nakon Drugog svjetskog rata u SAD je bilo zabranjeno bankama da naplaćuju kamate na kratkoročne depozite građana. To zvuči čudno, ali je bilo na snazi u SAD decenijama. U ovom slučaju teško da će građani željeti da plaćaju nešto bankama ako ovaj zakon bude usvojen, ali će banke svakako gledati da na neki način na nekoj drugoj strani naplate dodatno od građana, jer ovo jeste oštar udar na njihovu dobit. Da li će ovaj zakon biti usvojen, to je političko pitanje. Ovo se moglo i ranije uraditi, a zašto nije, o tome ne bih kalkulisao. Da li je ovo u korist građana? Jeste, to će većina građana podržati. Svako želi da plati manje. Generalno, banke u BiH ostvaruju enormnu dobit decenijama. Postoji tu prostor da one nastave poslovati sa dobiti, ali značajno manjom nego do sada. Mislim da ovo ne bi "otjeralo" banke iz BiH, ali bi im na neki način uskratilo dio dobiti u korist građana. Banke su značajno racionalizovale svoje mreže i odranije, a u nekim manjim mjestima većina banaka je zatvorila svoje poslovnice", objasnio je Đogo.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da je ovaj potez Vlade Republike Srpske pozitivan.

"Poslovne banke, odnosno njihovi vlasnici i menadžeri, biće protiv ovakve ideje, ali imajući u vidu ogromne profite koje su ostvarivali prethodnih godina, to će biti ograničenje. Znajući stav javnosti i građana prema njihovom radu i sticanju bogatstva u teškim uslovima, sigurno je da neće moći mnogo da polemišu o ovakvom prijedlogu. Ipak, banke će svakako tražiti i pronaći će načine za nove izvore prihoda. Imaju veliki prostor za širenje svog biznisa i oni će naći kompenzanciju. Slijedeći praksu bankarstva u zapadnoj Evropi, brzo će naći prostore, poslove i izvore profita i dobiti te zasad one ostaju visokoprofitabilne aktivnosti i kod nas i u svijetu. Ne vjerujem da će građanima biti lakše, jer će banke naći nove modele kako bi građani dodatno plaćali i kako bi se održala ili povećala dobit", naglasio je Stanić.