
15.07.2026 |
Kapital / BANKARSTVO
Izvor: Agencije
Popuštanje inflacije u SAD-u smanjilo je pritisak na kamatne stope, što je odmah pokrenulo snažan val oporavka na tržištu kriptovaluta.
Bitcoin se u srijedu popeo na gotovo 64.800 dolara, zabilježivši najjači rast u posljednjih nekoliko sedmica, nakon što je inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama usporila više nego što su ekonomisti očekivali.
Ovaj skok uslijedio je nakon što su trgovci odustali od procjena da će Federalne rezerve (Fed) ovog mjeseca povećati kamatne stope.
Naime, ukupna inflacija u junu pala je sa 4,2 na 3,5 posto, dok je bazna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energenata, usporila sa 2,9 na 2,6 posto.
Pad bazne inflacije pokazuje da olakšanje nije posljedica samo jeftinije energije, čime je oslabljen najjači argument za novo povećanje kamatnih stopa.
Procijenjena vjerovatnoća rasta kamatnih stopa pala je sa 43 na svega 13 posto nakon objavljivanja ovih podataka, dok je prinos na dvogodišnje državne obveznice smanjen za šest baznih poena.
Niže kamatne stope tradicionalno pogoduju kriptovalutama. Kada Fed povećava stope, gotovina i državne obveznice donose garantovan prinos, pa investitori imaju manje razloga da drže rizičniju imovinu poput bitcoina.
S padom inflacije, taj pritisak slabi i kapital se ponovo usmjerava prema kriptotržištu.
U takvom okruženju, Bitcoin je tokom 24 sata porastao za 3,6 posto, dok je na sedmičnom nivou ojačao 3,3 posto, uz obim trgovanja od oko 31 milijardu dolara.
Ether se posebno istakao, dostigavši gotovo 1.880 dolara, što predstavlja dnevni rast od 5,3 posto.
Rast su zabilježile i ostale kriptovalute: Hyperliquidov HYPE je porastao za 6,4 posto (na 67 dolara), XRP je ojačao za 3,7 posto (na 1,10 dolara), Solana za 3,6 posto (na 78 dolara), dogecoin za 2,9 posto, dok je BNB zabilježio rast od 1,9 posto (na 579 dolara).
Ipak, analitičari pozivaju na oprez. Glavni analitičar CoinExa, Jeff Ko, ističe da bitcoin ostaje rizična imovina osjetljiva na kamatne stope, a ne zaštita od makroekonomskih rizika.
Prema njegovim riječima, podaci o inflaciji smanjuju neposredni pritisak na pad cijene, ali još uvijek ne stvaraju uslove za održivi proboj.
Budući da je bazna inflacija od 2,6 posto i dalje iznad Fed-ovog cilja od dva posto, centralna banka ima prostor da zadrži kamatne stope na postojećem nivou, ali ne i jasan razlog da ih odmah smanji.
Kao naredni ključni makroekonomski test, Ko navodi septembarski sastanak Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC), uz kretanje dolara i intenzitet priliva u bitcoin ETF-ove.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.