Veliki pad plemenitih metala: Zlato skliznulo ispod 4.000 dolara

Cijene zlata i srebra pale su na najniže nivoe u posljednjih sedam mjeseci, pri čemu je zlato prvi put od novembra skliznulo ispod granice od 4.000 dolara.

Analitičari kao glavne razloge navode jačanje dolara i očekivanja da bi Federal Reserve (Fed) ove godine mogle povećati kamatne stope.

Na američkom tržištu cijena zlata je pala na 3.988,6 dolara, dok je srebro skliznulo na 58,44 dolara. Oba plemenita metala bilježe kontinuirani pad, a cijena srebra sada je manja od polovine historijskog maksimuma od 121 dolar, koji je dostignut u januaru.

Ole S. Hansen, šef strategije za robe u Saxo Bank, istakao je da su plemeniti metali pod pritiskom jačeg dolara, što je direktna posljedica rasprodaje akcija u tehnološkom sektoru, podstaknute zabrinutošću oko finansijskih izvještaja proizvođača čipova Micron.

Indeks američkog dolara porastao je na 101,77 poena, što je njegov najviši nivo u posljednjih godinu dana.

Iako su zlato i srebro krajem januara bilježili istorijske rekorde zbog geopolitičkih tenzija i carina, trend se potpuno preokrenuo nakon što je Donald Trump imenovao Kevina Warsha na čelo Feda.

Tržište sada očekuje čvršću monetarnu politiku, a devet od 18 članova odbora Feda već je podržalo najmanje jedno povećanje kamatnih stopa do kraja godine.

Analitičari BNP Paribas Fortis i njemačke Commerzbank saglasni su da rast kamatnih stopa djeluje poput gravitacije koja sve investicije, uključujući i plemenite metale, povlači naniže.

Zanimljivo je da su cijene zlata i srebra uglavnom padale tokom rata u Iranu, krećući se potpuno suprotno od cijena nafte.

Time su metali demantovali uvriježeni stav da služe kao sigurna utočišta koja automatski rastu u periodima međunarodne neizvjesnosti, s obzirom na to da zlato bilježi pad od preko 22 posto od početka sukoba, prenosi Forbes.