Centralna i istočna Europa je u jesen 2015. novo sigurno utočište

UniCreditova publikacija CEE Quarterly za četvrto tromjesečje 2015. godine utvrdila je da se nestabilnost tržišta snažno pojačala u trećem tromjesečju 2015. uslijed nesigurnosti uzrokovanih očekivanjima povećanja kamatnih stopa od strane Feda i sve jačoj zabrinutosti zbog brzog pada kineske ekonomije (hard landing). Takve okolnosti negativno su utjecale na imovinu na tržištima u nastajanju zbog deprecijacije valuta, snažnog rasta cijena obveznica i dionica i slabljenja potencijala za rast. U Centralnoj i istočnoj Europi poteškoće u vanjskom okruženju pojačale su sve veće razlike unutar same regije. Na Rusiju i Tursku, dvije najveće ekonomije u regiji, nepovoljno su utjecali najnoviji poremećaji na tržištu, no ostale zemlje velikim dijelom su ih podnijele bez posljedica.

Otpornost regije EU-CIE

U drugom tromjesečju 2015. godine u zemljama regije EU-CIE nastavljen je dinamičan rast, a kratkoročni pokazatelji ukazuju na to da će se takav impuls nastaviti i u trećem tromjesečju. Očekujemo rast realnog BDP-a na cjelogodišnem nivou između 2% i 3,5%, što je malo iznad potencijalnog rasta regije. U početku je rast bio posljedica izvoza potaknutog oporavkom u Europskoj uniji, no sad se pokretač rasta pomaknuo prema domaćoj potražnji. Pad nezaposlenosti, snažniji rast plaća i povijesno niske stope inflacije za posljedicu imaju jačanje potražnje, dok je veće povlačenje sredstava iz EU fondova pojačalo ulaganja. Vanjske pozicije su također jake zahvaljujući i dalje solidnom rastu izvoza, iako po stopama nižim od impresivnog rasta zabilježenog u prvom tromjesečju 2015., i tekućem računu platnog bilansa u suficitu ili blizu nule. Vanjski izvori finansiranja su dostupni u izobilju, što podupire valute i percepcije kreditnog rejtinga.

"S obzirom na njihovu nisku direktnu izloženost Kini i koristi koje su izvukle iz pada cijena energenata i sirovina, na zemlje regije EU-CIE sve se više gleda kao na sigurno utočište među tržištima u nastajanju", kaže Lubomir Mitov, glavni ekonomista UniCredita za Centralnu i istočnu Europu.

Što se tiče ostalih zemalja u regiji, Turska je propustila iskoristiti pozitivne trendove u EU, niže cijene nafte i globalni višak likvidnosti.

Rusija je veliki gubitnik preokreta u ciklusu za energente i sirovine. Budući da na naftu i prirodni plin otpada 75% njenih primitaka od izvoza i gotovo polovica vladinih prihoda, novi pad cijena nafte od jula/srpnja zadao je težak udarac već oslabljenoj ruskoj ekonomiji, čiji pristup tržištima otežavaju još uvijek prisutne sankcije.  Čini se da je u Ukrajini, koja je pogođena nezapamćenom finansijskom  i geopolitičkom krizom, ekonomija u prvom tromjesečju 2015. dotaknula dno ciklusa. Realni BDP, industrijska proizvodnja i promet u maloprodaji tokom ljeta su se stabilizirali ili zabilježili uvjetan rast, iako s vrlo niske početne tačke.

Oporavak u eurozoni pomogao je i Hrvatskoj i Srbiji da se izvuku iz recesije, no obje zemlje će ove godine zabilježiti slab rast niži od 1%, što je djelomično posljedica znatno nižeg udjela robnog izvoza nego što je to slučaj u regiji EU-CIE koji je ograničio pozitivne učinke oporavka u Europi. Za razliku od regije EU-CIE, domaća potražnja u ovim zemljama tek se treba oporaviti, a oporavak ograničavaju znatne i rastuće makroekonomske ravnoteže koje utječu na samopouzdanje i ograničavaju reakciju ekonomske politike.

Prognoza: Kretanje u različitim smjerovima

Dosadašnji razvoj situacije ukazuje na sve različitiju prognozu za podregije Centralne i istočne Europe. Naše kratkoročne projekcije temelje se na pretpostavkama o daljem blagom ubrzanju rasta u eurozoni i Sjedinjenim državama, stabilizaciji cijena energenata i sirovina u 2016. s blagim potencijalom rasta, postupnom usporavanju rasta (soft landing) u Kini i postupnom dizanju Fedovih kamatnih stopa. Očekuje se da će Europska centralna banka nastaviti sa svojim programom kvantitativnog popuštanja kao što je prvobitno planirano.

Kako objašnjava Lubomir Mitov, ˝uz ove pretpostavke globalna kulisa trebala bi biti pozitivna za zemlje Centralne i istočne Europe. Međutim, među prognozama za različite podregije postoje goleme razlike, što je posljedica raznih makroekonomskih ranjivosti, europskih integracija, politika i napretka reformi. Sudeći po ovim kriterijima, regija EU-CIE je u najboljem položaju da se okoristi povoljnim globalnim okruženjem.˝

U ovoj regiji sljedeće godine bi se trebao nastaviti snažan rast koji bi trebao i opet nadići razinu potencijalnog rasta. Blago usporavanje može se očekivati u zemljama koje su se najviše oslanjale na EU fondove u svojim ulaganjima, jer će povlačenje sredstava iz ovih fondova pasti na prijelazu između dva budžetska razdoblja EU svugdje osim u Poljskoj. Međutim, usporavanje ulaganja finansiranih iz EU fondova trebalo bi najvećim dijelom nadomjestiti jačanje potražnje, jer će veća konkurencija na tržištu rada za posljedicu imati jači rast plaća. Uz dobro uravnotežen rast, vanjske pozicije trebale bi ostati stabilne. S obzirom na nadmoć tokova vezanih za direktna strana ulaganja i jake temelje, smatramo da vanjskom finansiranju prijete slabi ili nikakvi rizici.

Glavni zaključak je da se unatoč heterogenosti regije Centralne i istočne Europe čini da je ova regija bolje pozicionirana za nošenje s potencijalnim izazovima od većine drugih velikih tržišta u nastajanju.