Hypo zbog franka s dvije milijarde gubitka, sve banke na minus 4,5 mlrd.

Od osam banaka zahvaćenih konverzijom CHF kredita u rezultatskom plusu ostala je tek Splitska, sa 110 mil. dobiti, piše poslovni.hr.

Da će 'slučaj švicarac' gurnuti banke u gubitak nije nikakvo iznenađenje. No, Hrvatska narodna banka upravo je objavila i prve preliminarne rezultate poslovanja (svih) banaka u koje je i ugrađen procijenjeni trošak konverzije kredita vezanih uz tu valutu.

Osim što im je on poništio polugodišnju dobit (1,4 milijarde prije oporezivanja) i pozitivan operativni rezultat trećega kvartala, s krajem rujna bankarski je sektor iskazao gubitak od ukupno 4,5 milijardi kuna. Pritom je najviše stradala Hypo Alpe-Adria banka koja je potonula u gubitak od punih dvije milijarde. Nasreću, Hypo je od većih banaka otprije imao najviše viška kapitala (stopa ukupnog kapitala sredinom godine bila mu je 30,8 posto) pa je i nakon gubitka na solidnih 19 posto.

Valja, doduše, reći da je Hypo, za razliku od ostalih sedam koje su dio priče o CHF kreditima, zbog procesa čišćenja bilance povezanih s vlasničkim promjenama i na polugodištu iskazao negativan rezultat (-173 milijuna). Među onima koje je 'švicarac' najviše pogodio je pak i Erste banka, koja je s polugodišnjih 97 milijuna kuna dobiti s krajem rujna otklizala u 904 milijuna gubitka. Nasuprot tome, SG Splitska banka jedina je članica 'kluba' osam banaka s portfeljem CHF kredita koja je i nakon knjiženja procijenjenog troška konverzije uspjela ostati u rezultatskom plusu. Osim što ima razmjerno manje CHF kredita, ona je s izdvajanjima rezervacija na njih krenula prije drugih, pa je rezultatski već ranije probavila dobar dio ceha.

Sa 110,7 milijuna kuna devetomjesečne dobiti (67 manje nego na polugodištu) Splitska se usto prometnula i u najvećeg dobitaša na tržištu. Hrvatska poštanska banka (koja tih kredita nema), naime, iskazala je milijun kuna manju dobit prije oporezivanja od Splitske, ali je uz nju jedina banka na domaćem tržištu s troznamenkastim iznosom dobiti.

Od velikih banaka koje su polugodišnji plus pretvorile u devetomjesečni minus, na kraju godine bi se u pozitivnu zonu mogla vratiti i Privredna banka. Ona je sredinom godine knjižila više od 570 milijuna kuna dobiti, a s procijenjenim troškom konverzije, treće je tromjesečje zaključila s 237,7 milijuna gubitka koji će se do kraja godine zacijelo neutralizirati. S obzirom na prigovore na izračune konverzije, razočaranja nekih dužnika, kao i zahtjeve za produljenjem rokova za očitovanje, moglo bi potrajati dok se na konačni trošak bude mogla podvući crta.