.JPG)
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić izjavio je za Faktor da CBBH devizne rezerve drži isključivo u visokokvalitetnim i visokolikvidnim finansijskim instrumentima, kao što su obveznice država eurozone najvišeg kreditnog rejtinga (Njemačka, Finska, Holandija, Francuska).
Ova izjava uslijedila je, kako navodi Faktor, nakon neistinitih tvrdnji predsjednika RS-a Milorada Dodika da Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH) navodno drži deponirano šest milijardi eura u Deutsche Bank opterećenoj aferama i demanta iz CBBH. Riječ je o deviznim rezervama kojima se, u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, upravlja na način da se primarno ispoštuje princip sigurnosti ulaganja, a zatim i princip likvidnosti.
"Novac se drži u depozitima u odabranim centralnim bankama u eurozoni, BIS banci (Banka za međunarodna poravnanja, Bazel), kao i odabranim poslovnim inobankama visokog kreditnog rejtinga, vodeći računa o ograničenjima ulaganja u svaku pojedinačnu zemlju i pojedinu poslovnu banku. Pored navedenog, CBBiH u svom portfoliju deviznih rezervi, u manjem obimu, posjeduje i monetarno zlato", rekao je Softić.
Naveo je da su ukupne devizne rezerve, zaključno sa 26. septembrom 2016. godine iznosile 9,37 milijardi KM.
Profesor ekonomije na SSST univerzitetu u Sarajevu Matej Živković opisao je za Faktor da primjerice kada strani državljanin dođe u BiH i želi kupiti firmu, on mijenja svoju valutu za konvertibilnu marku.
"Komercijalna banka mu izda KM, a devize koje dobije od stranog državljanina pohranjuje u CBBiH. Centralna banka za ove devize kupuje vrijednosne papire u inostranstvu ili zlato. Dakle, kupuje se sve što ima vrijednost, jer sam novac, kada stoji na računu, ima najmanju vrijednost", pojašnjava Živković.
Po njegovim riječima, kupovinom zlata ili vrijednosnih papira, želi se postići veća vrijednost samog novca čime se čuva konvertibilna marka od devalvacije i pada vrijednosti.
Softić, također, navodi da su devizne rezerve inostrana aktiva koja je pod kontrolom monetarne vlasti i stoji joj na raspolaganju u svrhu direktnog finansiranja neravnoteže platnog bilansa ili indirektnog reguliranja neravnoteže putem intervencija na deviznom tržištu.
"To se provodi s ciljem utjecaja na visinu kursa domaće valute, te u ostale svrhe. Između ostalog, devizne rezerve služe za osiguranje međunarodne likvidnosti države, ostvarivanje zadataka monetarne politike i za lakši pristup međunarodnim tržištima kapitala", pojašnjava Softić.
