Trgovanje na sarajevskoj berzi u julu iznosilo 0 KM: Čemu služe berze u BiH?

Čemu služe berze u BiH? U svijetu, mnoge velike kompanije zarađuje novac upravo preko berzanskog poslovanja, kod nas služe kako bi se u kratkom vremenu kupile i prodale dionice. Nema dugoročnog ulaganja, jer je ovaj način poslovanja rizik, a na to nismo spremni. A i sistem nije uređen.

Bila je čudna vijest iz jula kada je objavljeno da nije bilo trgovanja na Sarajevskoj berzi. Odnosno, 0 KM. Nije to čest slučaj, a nije ni rijedak da se ostvaruje mali promet. Danas, oko 240 hiljada, u julu 2,2 miliona KM. Za prvih 6 mjeseci ostvareno je 1.498 transkakcija, vrijednosti oko 170 miliona KM. Trgovanje hartijama od vrijednosti, najviše je trgovano dionicama Bosnalijeka, najviše transakcija ostvario je visočki VGT Broker, odnosno Raiffeisen bank. Gledajući ove cifre ne izgleda loše, laički gledano, ekonomski nije dobro. Ekonomisti smatraju da se radi o turbulentnom poslovanju berze koje ne ulijevaju nadu investitorima, naročito inostranim

“Mi se ponašamo kao jedan tanker, a umjesto da se ponašamo kao brzi čamac, da smo prilagodljivi, okretljivi, sa svojim zakonima. Ja se bojim da mi pravimo zakone kojima onda u budućnosti robujemo, a na kraju sve to iskiše obični čovjek jer se to na kraju na njega i prenosi“, kazao je Sanel Halilbegović, profesor finansija.

Sarajevska berza koja se nalazi ovdje u ulici Đoke Mazalića, širine nekih pet metara, trebala bi biti mjesto na kojem će poslovne transakcije vršiti bh. kompanije, naročito one privatne, međutim, one berzu zaobilaze u širokom luku

Većina firmi u BiH ide na bankarsko zaduženje, jer je tako lakše, treba rizikovati, a u BiH je sve sada i odmah.

“Berza, prosto kao mehanizam, naslijeđena je iz bivše Jugoslavije, odnosno iz nekog arhaičnog perioda života, kada se na berzi prometovalo samo akcijama najvećih kompanija, kao što su telekom. Kupovina akcija ili investicija preko berze su rizične. Ako želite da ostvarite prinos ili profit ili zaradu, morate rizikovati. Ako ne rizikujete i ne ulažete u investicione projekte, onda će pare biti bezvrijedne u bankama. A onaj ko bude htio da uzme novac za takav jedan projekat, moraće banci da da hipoteku. Time smo ograničili mogućnost plasmana slobodnog novca“, pojasnio je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar i poslovni savjetnik.

Problem za BiH je što je sistem preglomazan, potrebna je reforma i sistema i stvaranje prave uloge Komisije za vrijednosne papire koja, prema mišljenju ekonomskih stručnjaka nema nikakvu funkcionalnu ulogu, niti onu koja bi inspirisala male dioničare da postanu upravo to, dioničari.

“Ako je volumen trgovanja mali ili kada je nepredvidiv, jedan dan nula, drugi dan milion ili par stotina hiljada, to svakako ne ulijeva nadu i povjerenje investitora, a to je osnovni sastojak da bi investitori došli“, dodao je Halilbegović.

Ne stoji ni region bolje, slično je u Crnoj Gori kao i kod nas. U Srbiji prometovano juče sa 54 dionice, vrijednost preko 7 i po miliona KM. Najviše je odmakla Hrvatska, koja je u julu prometovala sa više od 50 miliona KM. Oni su i najviše odmakli jer su počele da rade cros listing. Listiranje drugih kompanija koje nisu Hrvatske. Halilbegović kaže da je nešto slično predlagao u Istanbulu da se umreži tamošnja i sarajevska berza, kako bi se pojačala produktivnost, ali do toga nikada nije došlo.