Entitetska zaduženja diktirala obim prometa

Berzanski promet u BiH prošle godine bio je prvenstveno diktiran odlukama entitetskih vlada o emisijama dužničkih hartija od vrijednosti, što je dovelo do značajnog rasta prometa na Sarajevskoj berzi i istovremenog pada na Banjalučkoj berzi. Ukupan lanjski promet Sarajevske berze iznosio je 373,5 miliona KM, što je za 53 odsto više nego godinu ranije, s tim da se čak oko 70 odsto prometa odnosilo na primarne emisije dugoročnih obveznica i kratkoročnih trezorskih zapisa.

Na Banjalučkoj berzi ukupan promet minule godine srozan je za 39 odsto, odnosno sa 425,5 miliona KM iz 2011. godine na 260,9 miliona KM, kao rezultat manjeg zaduženja Vlade RS emisijama obveznica, kao i izostanka krupnih blok poslova. Sa druge strane, redovni promet u godinu dana porastao je za oko 10 odsto, sa 92,9 miliona na 102,6 miliona KM. Nebojša Vuković, rukovodilac Sektora za listing, edukaciju i odnose s javnošću Banjalučke berze, kaže da su investitori tokom 2012. najviše bili zainteresovani za kupovinu obveznica RS, dok je, pak, promet akcijama smanjen za oko 40 odsto.

"Mnogo investitora se u suštini preselilo iz akcija u obveznice zbog relativno visokih efektivnih prinosa koji su za obveznice ratne štete iznosili od 13 do 16 odsto, a za staru deviznu štednju od devet do 13 odsto", istakao je Vuković. On ocjenjuje da je rast prinosa na obveznice donekle kompenzovao godišnji pad glavnog indeksa Banjalučke berze - BIRS za 7,9 odsto, po čemu je na prostoru bivše Jugoslavije lošije prošao samo ključni indeks Makedonske berze MBI-10, koji je oboren za 12,3 odsto. Vuković, takođe, napominje da je "Telekom Srpske", koji ima najveće učešće u indeksu BIRS, lani investitorima donio dividendni prinos od 14 odsto.

Inače, najveći prosječni rast cijena akcija na području eks-YU u 2012. godini zabilježen je na Ljubljanskoj berzi i to za 7,8 odsto, dok je sarajevski indeks SASX-10 evidentirao pad od 3,9 odsto. Ahmed Hodžić, direktor brokerske kuće "FIMA International" iz Sarajeva, kaže da je redovni promet na tržištu kapitala u FBiH ostao na skromnom nivou, ističući da nije bilo značajnijih trgovanja, izuzev dionicama "Bosnalijeka"."Sekundarne trgovine dužničkim vrijednosnim papirima skoro da i nije bilo, jer su kupci u 90 odsto slučajeva bile banke i manjim dijelom osiguravajuća društva, koje će papire držati do dospijeća", kazao je Hodžić.

Upitan da ocijeni aktivnost investicionih fondova u FBiH, on je rekao da su prvenstveno bili usmjereni na prodaju dionica, dok na strani kupovine skoro da nisu učestvovali. "Investicioni fondovi, nažalost, sredstva više drže u bankama nego što investiraju na tržištu", ukazao je Hodžić.

Berzanski analitičari napominju da je prošlu godinu obilježilo i dogovoreno povezivanje trgovačkih platformi Banjalučke, Sarajevske i podgoričke Montenegro berze od kojeg se, prije svega, očekuje da učesnicima na tržištu smanji troškove trgovanja, a da tek u srednjoročnom periodu poluči rezultate u vidi povećanja prometa. Što se tiče očekivanja u ovoj godini, Hodžić kaže da bi se tržište dionica moglo trgnuti iz letargije ukoliko bi Vlada FBiH realizovala plan Agencije za privatizaciju o prodaji pet odsto dionica dva telekom operatera i dvije elektroprivrede, kao i manjinskih državnih udjela u "Bosnalijeku", Fabrici duhana Sarajevo i "Sarajevo-osiguranju".