Milioni eura ne stižu zbog manjka strategija i projekata

U okviru instrumenata pretpristupne pomoći za BiH od 2007. do 2013. alokacija za BiH je iznosila oko 502 miliona eura, a prema podacima Delegacije EU u BiH iz prošle godine od ovog iznosa je ugovoreno bilo 94 odsto i isplaćeno 92 odsto sredstava, kažu u Direkciji za evropske integracije BiH.

Prema njihovim podacima, ukupna alokacija za državne pakete IPA II za period 2014-2020. godina je 552 miliona eura, a u taj iznos uključeni su i program za civilno društvo, pomoć za poplave i regionalni program stambenog zbrinjavanja. "Državni paketi IPA II od 2014. do 2017, za koje je vrijednost alokacije oko 218 miliona evra, su u različitim fazama ugovaranja i isplate, a to u BiH obavlja Delegacija EU", naglasili su oni.

Podsjetili su da će u ovoj godini biti potpisan i finansijski sporazum za IPA II 2018. od 71,28 miliona eura, nakon čega će i ta sredstva biti na raspolaganju za ugovaranje.

"U toku je programiranje odnosno priprema projektnih prijedloga za pakete IPA 2019. i IPA 2020, za koje alokacija iznosi 179,4 miliona eura", istakli su oni.

Dodali su da u tekućem budžetskom periodu EU učestvuje u šest programa teritorijalne saradnje.

"Njihov dosadašnji rezultat je više od 80 projekata koji uključuju partnere iz BiH, dok je učestvovanje BiH u ovim programima u razdoblju od 2017. do 2013. rezultiralo s više od 200 projekata u koje su uključeni partneri iz BiH", rekli su nam oni.

U Centrima civilnih inicijativa (CCI) BiH, pak, kažu da situacija nije crno-bijela, jer se mora uzeti u obzir dio novca koji bi BiH mogla dobiti, a nikad ni ne bude dodijeljen pošto nema kvalitetnih projekata. Imajući taj podatak na umu, kažu da se iskoristivost bh. projekata iz IPA može u najboljem slučaju smatrati polovičnom.

Navode nekoliko primjera kada je novac otkazivan BiH zato što na vrijeme nisu izvršene neophodne obaveze.

"Recimo, ukoliko neka zemlja programirana i planirana sredstva ne povuče bilo zbog neispunjavanja uslova za dobijanje istih ili iz nekih drugih razloga, EU sredstva preusmjerava na drugu stranu", kažu oni.

Kako navode, s obzirom na to da je BiH pretrpjela razornu štetu u poplavama 2014. godine, veliki dio sredstava koja nisu iskorištena zbog nedostatka projekata u IPA komponentama preusmjeren je za saniranje posljedica od poplava pa je na taj način, uprkos lošim projektima ili nedostacima adekvatnih strategija, novac "spasen" i ostao je iskorišten u BiH.

Stručnjaci, takođe, kažu da je spas za BiH bio i u tome što fondove u njeno ime vodi Delegacija EU. Da je primijenjen normalni decentralizovani sistem upravljanja fondovima, BiH bi bila suočena s dodatnim izazovima da izdašne evropske fondove iskoristi za svoj razvoj.

I u DEI BiH priznaju da problemi postoje, ali da se postepeno rješavaju. Recimo, ističu da je korištenje IPA II bilo direktno vezano za usvajanje državnih sektorskih strategija.

"Zbog nedostatka ovih strategija za određene sektore alokacija IPA II za BiH je u početku bila umanjena i ograničena na period 2014-2017. godina. S usvajanjem cjelodržavnih strategija za sektore kao što su transport, ekologija, energija i poljoprivreda i ruralni razvoj, BiH je dobila pristup sredstvima IPA II i u ovim oblastima te je i ukupna alokacija IPA II za BiH povećana", naglasili su oni.