
18.01.2013 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Lider poslovni tjednik
Rast kineske ekonomije ubrzao je u četvrtom tromjesečju na 7,9 posto na godišnjoj razini, no zbog slabosti u prethodnim kvartalima, lani je drugo po veličini svjetska ekonomija zabilježila najsporiji rast u posljednjih 13 godina.

Rast kineske ekonomije ubrzao je u četvrtom tromjesečju na 7,9 posto na godišnjoj razini, no zbog slabosti u prethodnim kvartalima, lani je drugo po veličini svjetska ekonomija zabilježila najsporiji rast u posljednjih 13 godina. Prema podacima kineskih vlasti, rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom lanjskom kvartalu bio je snažniji nego u trećem, kada je iznosio 7,4 posto, no u cijeloj prošloj godini ekonomija je porasla samo 7,8 posto, što je najniža stopa rasta od 1999. Podaci su nešto bolji nego što se očekivalo, s obzirom da su u anketi Reutersa analitičari procjenjivali da je kineski BDP u četvrtom tromjesečju porastao za 7,8, a u cijeloj godini za 7,7 posto.
Premda se rast kineske ekonomije ubrzao, nakon sedam kvartala usporavanja, analitičari ne očekuju nastavak tog trenda. Recesija u eurozoni i Japanu, te spori rast drugih najvećih svjetskih ekonomija onemogućuju Kini stope rasta izvoza kakve su bile prije globalne finansijske krize 2007. godine, dok domaća potražnja ne jača dovoljno da bi potaknula ubrzanje rasta druge po veličini svjetske ekonomije. Stoga je i kineska vlada smanjila procjene rasta. Za prošlu godinu ciljana je razina bila 7,5 posto, dok je u prethodnih osam godina cilj bio rast gospodarstva od 8 posto. I u ovoj godini, po izvorima iz vlade, cilja se na rast od 7,5 posto, kako bi se provele strukturne reforme.
U nedostatku poticaja izvana, Peking je lani ubrzao tempo ulaganja u infrastrukturu i uveo mjere za poticanje osobne potrošnje kako bi podržao rast ekonomije. Uz to, središnja kineska banka smanjila je polovicom prošle godine kamatne stope u dva navrata i bankama srezala stopu izdvajanja obaveznih rezervi. Takvim popuštanjem monetarne politike središnja je banka poticala kreditiranje ekonomije i građana kako bi ubrzala rast BDP-a. No, jačanje inflacije zbog rasta domaće potražnje, posebice na tržištu nekretnina, smanjuje prostor središnjoj banci za daljnje labavljenje monetarne politike.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.