Kina pokrenula "Ledeni put svile": Do Europe preko Arktika za samo 18 dana

Kina je pokrenula redovnu komercijalnu brodsku liniju prema Europi preko Arktika, čime pokušava osigurati dodatni trgovački pravac u vrijeme kada sukobi i sigurnosni rizici na Bliskom istoku otežavaju korištenje nekih od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora. Nova ruta, nazvana "Ledeni put svile", mogla bi pojedina putovanja između Kine i Europe skratiti za više od dvije sedmice.

Liniju je 15. augusta pokrenula kineska brodarska kompanija Sea Legend, a brodovi koriste ruski Sjeverni morski put, odnosno Northern Sea Route (NSR). Pravac vodi od Ningboa na istočnoj kineskoj obali, preko arktičkih voda uz sjever Rusije, a potom kroz Sjeverno more prema britanskoj luci Felixstowe.

Pokretanje ove linije dolazi u trenutku povećanih rizika za pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, Bab al-Mandeb i Suecki kanal. Riječ je o koridorima preko kojih se odvija značajan dio svjetske trgovine i transporta energenata, zbog čega brodarske kompanije traže alternativne pravce koji bi smanjili njihovu zavisnost od ovih strateških tačaka.

Do Europe za samo 18 dana

Sea Legend je redovnu kontejnersku liniju uspostavio nakon probnog putovanja provedenog 2025. godine. Put između Ningbo-Zhoushana i Felixstowea arktičkom rutom u povoljnim okolnostima može trajati svega 18 dana.

Za poređenje, transport preko Sueckog kanala može trajati više od 40 dana, dok putovanje oko Rta dobre nade traje približno 50 dana. Ranije probno putovanje preko Arktika završeno je za oko 20 dana.

Kraće vrijeme transporta posebno bi moglo biti značajno za robu kod koje je brzina isporuke važan faktor. Operativni direktor Sea Legenda Li Xiaobin naveo je da je ova ruta pogodna za proizvode osjetljive na temperaturu i robu kod koje je vrijeme isporuke ključno, među kojima su litij-ionske baterije i fotonaponski proizvodi.

Sjeverni morski put već intenzivnije koristi i Rusija za transport nafte prema Aziji. Ove godine tim pravcem krenulo je sedam tankera sa ukupno oko šest miliona barela ruske sirove nafte. U odnosu na tradicionalni pravac preko Sueza, putovanje prema Kini ovom rutom može biti kraće za približno dvije sedmice.

Graphic: Guardian

Velika prednost, ali i ozbiljna ograničenja

Iako donosi značajne vremenske uštede, arktički pravac ima niz ograničenja. Plovidbu otežavaju led, ekstremni vremenski uslovi, ograničena navigacijska infrastruktura i velika udaljenost od službi koje bi mogle reagovati u slučaju nesreće.

Brodovi koji plove polarnim vodama moraju ispunjavati posebne standarde Međunarodne pomorske organizacije koji se odnose na konstrukciju, opremu, sigurnost, obuku posade i zaštitu okoliša.

Jedno od najvećih ograničenja je sezonski karakter rute. Sjeverni morski put uglavnom je dostupan tokom toplijeg dijela godine, kada se količina morskog leda smanjuje. Zbog toga stručnjaci trenutno ovaj koridor posmatraju prije kao dopunu postojećim trgovačkim rutama nego kao njihovu potpunu zamjenu.

Može li "Ledeni put svile" zamijeniti Suez?

Uprkos prednostima, ne očekuje se da će arktička ruta u skorije vrijeme zamijeniti Suecki kanal ili druge ključne pomorske koridore.

Hormuški moreuz posebno je važan za globalno energetsko tržište jer kroz njega u uobičajenim okolnostima prolazi oko 20 posto svjetskog izvoza nafte i ukapljenog prirodnog plina. Istovremeno, nestabilnost oko Bab al-Mandeba, koji povezuje Crveno more sa Adenskim zaljevom i omogućava pristup Sueckom kanalu, povećala je potrebu za alternativnim pravcima.

Za Kinu bi korištenje Arktika zato moglo imati i širi strateški značaj. Osim smanjenja izloženosti poremećajima na Bliskom istoku, nova linija Pekingu omogućava snažnije prisustvo na Arktiku i dodatno produbljivanje ekonomskih veza s Rusijom, koja kontroliše najveći dio Sjevernog morskog puta i izdaje dozvole za njegovu upotrebu.

S druge strane, upravo ruska kontrola koridora i međunarodne sankcije predstavljaju dodatni politički i poslovni rizik.

Rizici za okoliš i visoki troškovi

Povećanje brodskog saobraćaja kroz Arktik otvara i pitanja zaštite okoliša. Među glavnim rizicima navode se moguće izlijevanje goriva i emisije crnog ugljika, dok bi eventualnu havariju bilo znatno teže sanirati nego na prometnijim pomorskim pravcima zbog udaljenosti i ograničenih kapaciteta za intervenciju.

Ekonomska održivost rute također još nije potpuno potvrđena. Duža razdoblja bez leda, povezana s klimatskim promjenama, mogla bi omogućiti dužu sezonu komercijalne plovidbe, ali ostaju visoki operativni troškovi, sigurnosni izazovi, sankcije i nepredvidivi vremenski uslovi.

Zbog toga "Ledeni put svile" za sada predstavlja dodatnu opciju, a ne potpunu alternativu Sueckom kanalu i drugim tradicionalnim pravcima. Njegov značaj mogao bi rasti ukoliko arktičke vode postanu dostupne za plovidbu tokom dužeg dijela godine, ali će daljnji razvoj zavisiti od troškova, pouzdanosti, sigurnosti i geopolitičkih okolnosti.