EBRD očekuje ekonomski rast na Zapadnom Balkanu 2019. godine

EBRD očekuje nastavak stabilnog ekonomskog rasta u šest zemalja zapadnog Balkana 2019. godine, uprkos hladnom međunarodnom ekonomskom okruženju koje bi moglo da dovede do usporavanja dinamike rasta u nekim zemljama u regionu, navodi se u saopćenju.

Predstavljajući svoje najnovije ekonomske prognoze na godišnjem sastanku EBRD-a u Sarajevu, Banka izvještava da su Crna Gora i Srbija bile najbrže rastuće ekonomije u regionu u 2018. godini, pri čemu obje zemlje uživaju snažne investicione tokove.

Ostale zemlje u ovom regionu takođe su rasle snažno, dok je privreda Sjeverne Makedonije porasla za 2,7% u 2018. zahvaljujući snažnom rastu izvoza i oporavku u segmentu privatne i javne potrošnje.

Očekuje se da će rješavanje spora oko imena zemlje potaknuti napredak pristupanja EU i doprinijeti boljim izgledima za ulaganja i rast.

Komentarišući regionalna predviđanja, vodeći ekonomista EBRD-a Peter Tabak izjavio je da su potrebni daljnji reformski napori i veća investiciona aktivnost kako bi se ostvario rast potreban za održivo približavanje nivoima prihoda Evropske unije.

"Jača regionalna integracija, uključujući ukidanje preostalih tarifnih i necarinskih barijera u trgovini, otvorila bi nove mogućnosti za rast domaćih kompanija i stranih investitora", dodao je on.

Prema predviđanjima, Albaniji će ostvariti rast od 3,9 posto u 2019. i 2020. godini, nešto manje od 2018. Godine kada je ostvarila rast od 4,1 posto u 2018. To ukazuje na kontinuirane rizike za investicije povezane s ekonomskim usporavanjem u glavnom ekonomskom partneru Albanije, eurozoni. Unutrašnji rizici za Albaniju uključuju visoke nivoe javnog duga, kao i nastavak domaće političke krize

U Bosni i Hercegovini, ekonomija je nastavila da bude otporna na usporavanje reformi i nastavak političke neizvjesnosti. U 2018. godini BDP je porastao za 3,1%. Očekuje se da rast privrede od 3,0% u 2019. i 2020. godini.

Međutim, projekcija za 2019. smanjena za 0,5 procentnih poena u odnosu na prethodni izvještaj iz novembra 2018. godine, zbog kašnjenja u formiranju novih vlada nakon izbora u oktobru 2018. godine i programa sa Međunarodnim monetarnim fondom.

Relativno snažan ekonomski rast nastavljen je na Kosovu 2018. godine već četvrtu godinu zaredom. Nakon rasta od 3,7% u 2017. godini, BDP je porastao za 3,9% u 2018. godini, potaknut investicijama i potrošnjom. Očekuje se da će rast u 2019. i 2020. godini ostati 4,0%, a domaća potražnja će i dalje biti glavni pokretač.

U Crnoj Gori rast je bio neočekivano visok. U 2018. godini, rast je bio veći za skoro pet posto, zahvaljujući izgradnji autoputeva, projektima nekretnina na obali, izuzetno jakoj turističkoj sezoni i daljnjem rastu privatne potrošnje.

Završetak velikih investicionih projekata i nastavak fiskalne konsolidacije dovešće do značajnog usporavanja rasta na 2,8% u 2019. i 2,6% u 2020. godini.

Nakon skoro nultog rasta u Sjevernoj Makedoniji u 2017. godini, ekonomija se povećala za 2,7% u 2018. godini, zahvaljujući snažnom rastu izvoza i oporavku privatne i javne potrošnje. Očekuje se blagi rast u 2019. na 3,0% na kao rezultat očekivanog oporavka investicija, kao i nastavk istog tempa 2020. godine.

Rast u Srbiji povećao se na 4,3% u 2018. godini, nakon samo 2,0% rasta u 2017. godini, kao rezultat daljeg oporavka domaće tražnje i snažnog izvoza. Očekuje se da će se rast usporiti na 3,5% u 2019. godini, a zatim i na 3,8% u 2020. godini, pri čemu će privatna potrošnja, investicije i izvoz ostati glavni pokretači rasta.