Raiffeisen analiza: Stand-by aranžman doprinio fiskalnoj disciplini

U tom kontekstu treba posmatrati i ekonomska kretanja u BiH koja su u velikoj mjeri podsjećala na prvi recesijski udar tokom 2009. godine.  Naime, iako se zvanična objava bruto društvenog proizvoda za 2012. godinu od strane Agencije za statistiku BiH može očekivati tek polovinom 2013. godine, do sada objavljeni makroekonomski indikatori sa krajem prošle godine korišteni za procjenu BDP-a, u najvećoj mjeri su u skladu sa prognozama odjela Analiza i istraživanja Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina, usljed čega očekujemo objavu realnog godišnjeg ekonomskog pada BiH od 1,0% yoy.

Naime, zvanični podaci pokazuju da je Bosna i Hercegovina u 2012. godine zabilježila pad izvoza roba od 4,4% yoy sa negativnom stopom rasta na svim ključnim izvoznim tržištima (Njemačka, Italija, Hrvatska i Srbija). Pad potražnje za bh. proizvodima ciklično je doveo i do smanjenja izvozno orijentisane industrijske proizvodnje i to prije svega u oblasti „Prerađivačke industrije“ koja bilježi negativnu stopu rasta od čak 4,7% yoy. U isto vrijeme, uvoz roba u 2012. godini manji je za 1,8% yoy, što jasno ukazuje na pad privatne potražnje kao posljedicu slabe kupovne moći bh. građana. Naime, oficijelna stopa nezaposlenosti u 2012. godini dosegla je rekordan nivo od 44,4% (odnosno 28% prema LFS anketi), dok je rast prosječne neto plate i dalje ispod inflatorne stope (+2,1% yoy). Depresivnu situaciju na tržištu rada BiH ilustruje i činjenica da je u 2012. godini broj oficijelno zaposlenih osoba i broj penzionera gotovo izjednačen. Sve ovo ukazuje na činjenicu da će u 2012. godini ponovo biti zabilježen pad privatne potrošnje na koju se odnosi oko 80% bruto društvenog proizvoda.   

Građevinski sektor također će ostati na negativnom području iako se očekivalo da bi vrijednost građevinskih radova nakon tri godine uzastopnog pada konačno mogla dati pozitivan doprinos rastu BDP-a.  Ipak, građevinarstvo je u RS-u zabilježilo pad od 7,9% yoy dok je u FBiH negativna stopa rasta iznosila 2,7%, uprkos tome što su u niskogradnji zabilježeni značajni pozitivni pomaci usljed nešto snažnijeg zamaha radova na izgradnji koridora Vc. Osim definitivne potvrde recesijskih trendova, posljednji kvartal 2012. godine također je obilježen i novim Stand-by aranžmanom sa MMF-om koji je Bosna i Hercegovina potpisala krajem septembra 2012. godine, pokazuje analiza Raiffeisena.

Pridržavanje striktnih uslova navedenih u stand-by aranžmanu već je rezultiralo jačom fiskalnom disciplinom, posebno imajući u vidu da je BiH prvi put ušla u novu kalendarsku godinu sa usvojenim budžetima na svim nivoima (uključujući i državne institucije i entitete). Ipak, ključni strukturalni uvjeti na koje su se bh. vlasti obavezale kroz Pismo namjere prema MMF-u još uvijek nisu došle u prvi plan, od čega će u srednjem roku najviše zavisti opstanak aranžmana i stabilizacija javnih finansija BiH. Ulazak u novu fiskalnu godinu sa usvojenim budžetima predstavlja jednu od najsvjetlijih tačaka ekonomskih izgleda za 2013. godinu. Naime, za razliku od početka prethodne godine, usvajanje budžeta značajno će doprinijeti relaksaciji u području izmirenja rashoda i omogućiti redovno servisiranje vanjskog duga. Podsjećamo, zbog neusvajanja budžeta institucija BiH u 2012. godini i kašanjenja sa servisiranjem vanjskog duga,  vodeća kreditna agencija (Moody's) snizila  je kreditni rejting BiH na   B3 u  prvoj polovini 2012. godine.

S druge strane, rizik od nastavka ekonomskih turbulencija u euro-zoni i dalje je prisutan uprkos trenutnoj stabilizaciji ekonomskih prilika i rastućem optimizmu na svjetskim finansijskim tržištima. Naime,  krajem 2012. godine ponovo je došlo do značajnog snižavanja prognoza ekonomskog rasta euro-zone i regionalnih zemalja koji su naši ključni trgovinski partneri i samim time pokretači pozitivnog momentuma bh. ekonomije. Sada je već sasvim izvjesno da se oporavak euro-zone ne može očekivati prije drugog polugodišta 2013. godine imajući u vidu da je potrebno određeno vrijeme da bi se posljedice  krize eliminisale. 

S obirom na to da se značajniji ekomski zamah očekuje tek u drugom polugodištu, ukupna godišnja stopa rasta BDP-a euro-zone predviđa se na nivou ekonomske stagnacije (+0,0% yoy) ili blagog pada (-0,1% yoy), što se posljedično odrazilo i na ekonomske prognoze zemalja Jugoistočne Evrope, uključujući i BiH. Tako se ekonomski rast na nivou Jugoistočne Evrope očekuje na nivou od +1,3% yoy, što je ipak daleko ispod ekonomskog rasta u predkriznim godinama (prije 2009.).

Trend minimalnog ekonomskog oporavka obilježit će i BiH, koja će se kao i 2010. godine u najvećoj mjeri kretati u skladu sa zemljama okruženja pod snažnim uticajem euro-zone.  Imajući u vidu još uvijek prisutne probleme sa kojima se članice euro-zone suočavaju, oporavak bh. ekonomije baziran na rastu izvoza i industrijske proizvodnje je u značajnoj mjeri limitiran na minimalne stope, nedovoljne za osjetnije poboljšanje životnog standarda.

Zbog toga prognoza realnog rasta bh. ekonomije od strane Analiza i istraživanja Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina za 2013. godinu iznosi 0,5% yoy što se može definisati u većoj mjeri kao stabilizacija, a ne oporavak bh. ekonomije. Štaviše, i prognoza minimalnog ekonomskog rasta od 0,5% yoy ima potencijalno negativne izglede, imajući u vidu unutrašnji rizik vezan za konstantna politička previranja u BiH. Naime, tokom 2012. godine BiH je imala svega četiri mjeseca političke stabilnosti dok je proces približavanja Evropskoj uniji i NATO-u praktično zaustavljen, što je za posljedicu imalo da bh. ekonomija ostane na samom regionalnom dnu po privlačenju direktnih stranih investicija. Imajući u vidu da proces političkih previranja i dalje traje, značajnije poboljšanje direktnih stranih ulaganja ne može se očekivati ni u 2013. godini (do 3,3% BDP-a), kao ni poboljšanje ranije sniženog kreditnog rejtinga. Uzimajući u obzir  sve navedeno, u najboljem slučaju očekuje nas sličan scenario ekonomskih kretanja kao i tokom 2010. godine, sa rastom izvoza od 5% yoy, industrijske proizvodnje od 2,5% yoy, dok će stopa nezaposlenosti zabilježiti samo blagu korekciju sa 28% na 27,8% (prema LFS metodi). Istovremeno, blago poboljšanje na tržištu rada bit će dovoljno samo za stagnaciju privatne potrošnje (+0,0% yoy).

Ipak, potrebno je naglasiti da BiH još uvijek nije iskoristila ključne komparativne prednosti koje bi mogle generisati mnogo snažniji ekonomski rast, po stopama na nivou iz perioda prije globalne finansijske krize 2009. godine (prosječna stopa rasta u periodu 2001 - 2008 iznosi 5% yoy). Naime, politička previranja još uvijek stopiraju značajniji investicioni zamah vezan za infrastrukturu i energetski sektor, ukupne vrijednosti nekoliko milijardi EUR, dok je proces privatizacije također zaustavljen. Imajući u vidu da ove strateške aktivnosti prije svega zavise od od političkog koncenzusa i stabilnosti, značajniji pomak u investicijskom ciklusu ipak nije naš bazni scenario za 2013. godinu, ističu stručnjaci Raiffeisen bank.