Mobilno bankarstvo

Foto: Internet

24.01.2026 |

Kapital / BANKARSTVO

Izvor: Fena

INTERNET BANKARSTVO

Digitalno bankarstvo u BiH bilježi snažan rast korisnika i transakcija

Broj korisnika mobilnog i internet bankarstva u BiH premašio 1,77 miliona. Rastu digitalne transakcije, a u planu su instant i SEPA plaćanja.

Broj korisnika internet i mobilnog bankarstva u Bosni i Hercegovini nastavlja rasti, a digitalne transakcije sve češće postaju dio svakodnevnog poslovanja građana i kompanija. Prema podacima Centralne banke BiH, elektronskim bankarskim uslugama (mobilno i internet bankarstvo) obuhvaćeno je više od 1,77 miliona klijenata, dok komercijalne banke bilježe rast aktivnih korisnika digitalnih kanala za više od 30 posto u posljednje dvije godine i porast ukupnog broja digitalnih transakcija za više od 35 posto, što pokazuje sve veću prihvaćenost i povjerenje građana u online finansijske usluge.

Prema zvaničnim podacima sa kojim raspolaže CBBiH, u BiH 22 banke nude elektronsko bankarstvo, a ovom vrstom usluge, precizno, obuhvaćena su ukupno 1.770.172 subjekta i to 136.077 pravnih subjekata i 1.634.095 fizičkih lica.

Rast digitalnog prometa bilježe i komercijalne banke. Prema podacima Raiffeisen banke u BiH, samo u 2025. godini broj digitalnih transakcija dosegao je oko četiri miliona, a nastavak rasta očekuje se i u ovoj godini.

"Kroz mobilnu aplikaciju, koja nudi cijelokupan ekosistem digitalnih novčanika, korisnici mogu upravljati svojim finansijama na jednostavan i siguran način", kazali su Feni iz ove banke.

Istovremeno, CBBiH u okviru svojih nadležnosti nadzire funkcioniranje platnih sistema, te insistira na sigurnom i stabilnom provođenju bezgotovinskih plaćanja. U tom segmentu, Centralna banka propisuje visoke sigurnosne standarde, među kojima su višestepena autentifikacija i zaštita transakcijskih podataka.

Centralna banka BiH digitalno bankarstvo posmatra kao važan dio modernizacije platnog prometa i šire digitalizacije finansijskog sektora. U strateškom planu predviđena je implementacija sistema instant plaćanja, koji bi trebao omogućiti brže i dostupnije elektronske transakcije.

U okviru modernizacije platne infrastrukture, najavljeno je i unapređenje postojećih RTGS i Žirokliring sistema, kroz analizu potreba učesnika i uvođenje novih tehnoloških rješenja, s ciljem jačanja sigurnosti, pouzdanosti i interoperabilnosti platnih sistema.

"Jedan od strateški bitnih projekata CBBiH jeste priprema Bosne i Hercegovine za ulazak u SEPA platno područje (Single Euro Payments Area). To podrazumijeva usklađivanje zakonodavnog i regulatornog okvira s evropskim standardima, prilagođavanje tehničke infrastrukture, te edukaciju banaka i drugih učesnika o SEPA pravilima i standardima", kazali su Feni iz CBBiH.

Iako broj korisnika raste, bezgotovinska plaćanja u BiH, prema navodima CBBiH, i dalje nisu u punom obimu zastupljena. Centralna banka navodi da se 44 posto naloga pokreće elektronski, dok 56 posto građani i privreda iniciraju fizičkim putem, iako elektronski nalozi čine 55 posto ukupne vrijednosti transakcija.

Također se ukazuje da značajan dio građana koji imaju instalirane aplikacije za plaćanje ne koristi te servise redovno - prema dostupnim podacima, aktivno ih koristi tek jedna trećina korisnika, dok dvije trećine aplikacije imaju, ali ih ne koriste u kontinuitetu. CBBiH i banke kao ključne faktore za veću upotrebu ističu finansijsku edukaciju, pouzdanu infrastrukturu i jednostavnost korištenja, posebno u ruralnim sredinama.

"Bosanskohercegovački finansijski sistem je djelimično spreman za širu primjenu digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija za plaćanje. Bankarski sektor je tehnološki jako razvijen, pogotovo ako se uzmu sva zakonska ograničenja u kojima posluju ako ih poredimo sa EU zemljama. Većina banaka u BiH nudi mobilno i elektronsko bankarstvo. Finansijska edukacija kako na strani CBBiH, tako i ostalih institucija i banaka, ponuda adekvatne infrastrukture koja obogaćuju postojeći platni ekosistem, a koju karakterizira sigurnost, povoljnost, brzina, te jednostavnost za korištenje, su osnov veće penetracije kako digitalnih novčanika, tako i mobilnih aplikacija", istaknuli su iz Cetralne banke BiH.

Očekuje se da će dodatni razvoj mobilnih i inovativnih rješenja, uključujući promociju mobilnih novčanika, QR plaćanja i digitalnih bankarskih aplikacija, doprinijeti širem prihvatanju online usluga.

"CBBiH aktivno radi na uvođenju standarda i infrastrukture za digitalna plaćanja, uključujući TIPS Clone sistem instant plaćanja, koji bi trebao biti operativan u 2026. godini i omogućiti trenutno slanje sredstava između banaka, 24/7/365. Također se radi na standardizaciji QR koda kako bi se stvorila infrastruktura koja je brza, sigurna, povoljna i jednostavna za sve korisnike", istaknuli su iz CBBiH.

U segmentu nadzora i zaštite, naglašava se da sigurnost i transparentnost digitalnih plaćanja osiguravaju regulatorni mehanizmi, zakonski okvir i institucionalne mjere. Banke su obavezne provoditi visoke standarde zaštite, dok nadzor provode CBBiH i entitetske agencije za bankarstvo. Prevencija i rješavanje prevara u vezi s online plaćanjima, kako je navedeno, odvija se kroz bankovne procedure, pravosudni sistem i saradnju s MUP-ovima, uz napomenu da u BiH još ne postoji centralizirana baza podataka o prevarama.

Digitalno bankarstvo, kako se navodi, doprinosi i finansijskoj inkluziji, jer omogućava pristup osnovnim uslugama bez potrebe odlaska u poslovnicu. Kao preduslovi za širi učinak ističu se stabilna internet infrastruktura, kontinuirana edukacija i jačanje povjerenja u digitalne kanale.

Iz CBBiH navode da u narednih pet godina instituciju vide kao jednog od ključnih nosilaca razvoja digitalnog finansijskog ekosistema.

"Fokus će biti na daljnjem razvoju platne infrastrukture, usklađivanju s evropskim standardima, integraciji sa EU platnim sistemima, razvoju overlay servisa za brža, sigurnija i jeftinija plaćanja, te promociji finansijske i digitalne pismenosti", kazali su.

U narednom periodu, prema procjenama i planovima nadležnih institucija i banaka, građani i privreda u BiH mogli bi dobiti brže i sigurnije digitalne platne usluge, dok se u bankama najavljuju unapređenja koja bi trebala dodatno povećati praktičnost, sigurnost i dostupnost online bankarstva, uključujući razvoj digitalnih novčanika, jednostavnije upravljanje podacima i podršku korisnicima različitih nivoa digitalne pismenosti.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI