Manje doznaka iz inostranstva zbog korona virusa

Masovni povratak radnika koji su ostali bez posla u jeku pandemije za države na Balkanu znači i manje doznaka ubuduće. Koliki je to udar zavisi od toga koliko će kriza potrajati.

Stotine hiljada građana Srbije, ali i BiH i Hrvatske, poslednjih nedelja su se vratili u svoje zemlje. Iako preciznih podataka još nema, prema ličnim svjedočanstvima može se zaključiti da je veliki broj njih u zapadnoj Evropi ostao bez posla jer su radili uz nesigurne ugovore ili čak na crno.

Kriza ih je ostavila bez posla i pitanje je koliko će to potrajati.

Vlasti u regionu bave se hitnim mjerama koje bi trebalo da ublaže ekonomske posljedice pandemije i kao da se još ne razmišlja šta znači masovni povratak nezaposlenih iz inostranstva. Nije problem samo u činjenici da će se povećati broj nezaposlenih, nego bi i količina doznaka iz inostranstva – novca koji gastarbajteri šalju rodbini ili prijateljima – mogao značajno da padne.

Srpski građani posljednjih godina u domovinu šalju između tri i četiri milijarde evra godišnje, što čini oko deset odsto ukupnog bruto društvenog proizvoda. U susjedstvu su procenti takođe značajni, oko 6,6 odsto u Hrvatskoj odnosno između 11 i 13 odsto u BiH.

Većina njih neće pasti na teret državi

Profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić za DW ističe da ne očekuje da će povratnici biti teret za državu jer se uglavnom vraćaju s ušteđevinom. Smatra da će zapadne ekonomije, kad splasne kriza zbog pandemije, ponovno masovno tražiti radnike koji obavljaju poslove koje domaće stanovništvo ne želi, pa će i doznake iz inostranstva ponovno stizati u Srbiju. 

"Svi su oni dobrodošli i imaju pravo da se vrate kući. Uvjeren sam da većina njih sigurno nekoliko mjeseci neće biti na teretu države jer imaju ušteđevine, a i očekuju da su problemi privremeni te da će moći da se vrate u države u kojima su radili“, kaže Savić.