Tržište na "Crni petak" je tanje za 20 miliona KM

Iako su i ove godine na "Crni petak" u trgovačkim centrima zabilježene velike gužve, većina građana očito je samo pogledala izloge, što potvrđuje i činjenica da je tržište bilo čak 20 milijuna maraka manje nego istog dana prošle godine.

Po uzoru na zapadne zemlje, domaći su trgovci za posljednji petak u studenom, dan za kupovinu i velike popuste, za sve šopingholičare pripremili zanimljive ponude. Međutim, sudeći po prometu kroz fiskalne kase, mnogi su se ove godine povukli pred krunom i kupnju odgodili za neke bolje dane.

Prema podacima Porezne uprave RS, ukupan zabilježeni promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj 27. novembra ove godine iznosio je 7,12 miliona maraka, dok su prošle godine na "Crni petak", koji je bio 29. novembra, građani popisali čak 27, 65 miliona maraka.

Ekonomisti ističu da se posljednjih godina pokazalo da se američki koncept ponašanja i življenja sve više usvaja i u Srbiji, imajući u vidu činjenicu da je Amerika kolijevka "crnog petka". Međutim, ove je godine situacija drugačija s obzirom na pandemiju.

"Sve što se dogodilo posljednjih mjeseci povezano je s koronskom krizom. A tako mali promet preko fiskalnih kasa na „crni petak“ posljedica je pada kupovne moći stanovništva. Vidjeli smo velike gužve u tržnim centrima, nije da nije bilo ljudi, ali očito se malo kupilo", rekao je za "Glas Srpske" član Udruženja ekonomista RS SNJOT Predrag Duduković.

Dodao je da se prodavači nisu baš prilagodili novonastaloj situaciji, pa je to zasigurno jedan od razloga zašto su tržišta tanja u odnosu na prošlogodišnji "crni petak".

"Trgovci su zadržali razinu popusta kao i prošle godine. Građani su definitivno očekivali veća smanjenja s obzirom na pad kupovne moći i koronsku krizu. Kad su stigli na lice mjesta, bili su uvjereni da smanjenja nisu u skladu s krizom, pa su se mnogi kući vratili praznih ruku", kaže Duduković.

Udruge za zaštitu potrošača kažu da se i na početku pandemije vidjelo da se svijest građana promijenila i da nisu stvari spontano stavljali u košare na tržnicama, već su s popisima išli u kupovinu. Dodaju kako je očito da ljudi zbog krize kupuju samo potrebne predmete i troše samo onoliko koliko moraju za osnovne životne potrebe.

Internet kupovina

Predrag Duduković ističe da ima i onih koji tijekom pandemije radije kupuju putem interneta.

"Primijećeno je da je skočila internetska prodaja, ali i kartično plaćanje. To još nije u istoj mjeri kao u EU, jer je naš mentalitet takav da stvari želimo vidjeti i isprobati prije nego što ih kupimo", rekao je Duduković.