"Dignem kredit da bismo preživjeli": Zabrinjavajući trendovi u BiH

Podaci agencija za bankarstvo dva bosanskohercegovačka entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), pokazuju trend dominacije kredita za opću potrošnju. To su krediti bez namjene kojima se zadužuju građani u BiH, javlja Radio Slobodna Evropa.

Od 3,5 milijardi KM (1,75 milijardi eura) plasiranih kredita u RS, čak 2,4 milijarde KM (1,2 milijarde eura) su krediti za opću potrošnju.

“Prema namjenskoj strukturi kredita plasiranih građanima za opštu potrošnju, nenamjenski gotovinski krediti čine 90,8 odsto i veći su za 111,9 miliona KM (više od 56 miliona eura) ili pet odsto u odnosu na kraj 2020. godine. Došlo je do smanjenja kredita za kupovinu robe široke potrošnje za deset posto i kredita za kupovinu automobila za četiri u odnosu na kraj 2020. godine”, navodi se u izvještaju na zvaničnoj stranici Agencije za bankarstvo RS.

I u drugom entitetu, Federaciji BiH, najviše odobrenih kredita je za opću potrošnju, čak šest milijardi KM (tri milijarde eura). Stambeni krediti iznose 1,5 milijardi KM (750 miliona eura).

“Učešće NPL-a (nekvalitetnih kredita) kod kredita odobrenih za opću potrošnju iznosi 6,8 posto, dok je kod stambenih kredita 2,7 posto”, navodi se u na internet stranici Agencije za bankarstvo FBiH u informaciji objavljenoj u decembru 2021. godine.

Suada (43) je nezaposlena. Sa porodicom živi od suprugove plate od 900 KM (oko 450 eura) u Cazinu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).

Njen suprug radi u građevinskoj firmi, a pored toga se bave i domaćom proizvodnjom. Međutim, sve to, kako kaže Suada, nije dovoljno za normalan život.

Zbog toga, godinama dižu kredite koji im, priča, pomažu da plate obaveze i prežive.

“Dignem kredit da namirim obaveze i dignem kredit da bismo preživjeli. Dijete imam. Imam karticu koja je uvijek u crvenom. Dok digne čovjek platu, platim račune, djetetu mjesečnu (kartu za autobus) nema šanse da preživiš opet do iduće plate. Šta ćeš, mora se preživljavati, a to ne može stići insan”, kaže Suada za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kakve su posljedice rasta nenamjenskih kredita?

U Udruženju banaka BiH smatraju da rast potrošačkih kredita nije rezultat pandemije korona virusa, već je riječ o trendu prisutnom više od deset godina.

Potrošački krediti rastu nauštrb investicijskih i stambenih kredita iz više razloga, a jedan od njih je i za povećanje standarda potrošnje, kaže za RSE predsjednik Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle.

Podsjeća da zvanična prosječna plata u oba entiteta u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.000 maraka (500 eura), ali da je realno ona manja.

“Najveći broj ljudi ima od nekih 500 do 700 maraka plaću (250 do 350 eura). Na tako nisku plaću se ne mogu dizati duži i veći stambeni krediti i onda je jasno da stanovništvo diže potrošačke jednostavnije kredite kako bi moglo upotpuniti ili jedan dio, manji, za investicije, a drugi dio za rupe u standardu”, kaže Kutle.

Plate vrijede pola potrošačke korpe

Drastičan rast cijena je jedan od ključnih razloga zbog čega građani u BiH dižu kredite da bi preživjeli, smatraju u Klubu potrošača iz Tuzle.

U prilog toj tvrdnji su i podaci entitetskih sindikata koji pokazuju rast cijena potrošačkih korpi, dok je rast plata višestruko manji.

Potrošačka korpa u entitetu FBiH za decembar iznosila je 2.265 KM (blizu 1.150 eura), objavili su u januaru ove godine u Savezu samostalnih sindikata BiH.

U RS potrošačka korpa u decembru je iznosila 2.032 KM (1.016 eura) i sa prosječnom platom je pokrivena tek sa 51 posto, podaci su Saveza sindikata RS.

“Jedna prosječna plata, ukoliko radi jedan član prosječne četvoročlane porodice, sigurno nije dovoljna za život te porodice u jednom mjesecu”, kaže predsjednica Kluba potrošača iz Tuzle, Gordana Bulić.

Ona navodi da su cijene pojedinih osnovnih životnih namirnica skočile i više od 40 posto u toku 2021. godine.

Rast cijena životnih namirnica veći od 40 posto

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u toku 2021. godine zabilježen je ukupan rast cijena od 6,4 posto.

Prema mjesečnim podacima Agencije, od jula do decembra 2021. godine, porasle su cijene brašna, šećera, ulja, hljeba, riže, piletine i crvenog mesa, ali i drugih namirnica.

Tako je cijena hljeba sa 2,3 KM (1,15 eura) po kilogramu u julu 2021. porasla na 2,6 KM (1,3 eura).

Cijena crvenog mesa, konkretno kilograma junetine, zabilježila je najveći porast. Od 13,5 KM (oko sedam eura) po kilogramu, koliko je ona iznosila u julu, sada građani BiH prosječno plaćaju skoro 15 KM (7,5 eura) kilogram.

U odnosu na cijene u istim mjesecima 2020. godine, primjetan je konstantan trend rasta osnovnih životnih namirnica.

Uz cijene osnovnih životnih namirnica, znatno opterećenje predstavljaju i određena veća godišnja novčana izdvajanja.

“Ključni trošak za jednu četvoročlanu porodicu je polazak djece u školu, to su uvijek novi izdaci. Tu je i godišnja obnova garderobe. Ponešto je potrebno da se i obnovi u stanu. Tu je i nabavka zimnice. Rast cijene utiče i na one obaveze koje imamo redovno, poput komunalnih obaveza. Tu je i godišnji odmor, ako šta uspije da ostane”, navodi Gordana Bulić.

Podaci o potrošačkim korpama u oba bh. entiteta pokazuju da građani najviše novca u toku mjeseca, potroše upravo na prehranu, stanovanje, komunalne usluge, te tekuće održavanje domaćinstva.

Prema podacima sindikata, za hranu u RS mjesečno se izdvoji oko 800 KM (400 eura), a u FBiH oko 1.000 KM (500 eura).

Prema podacima Ujedinjenih nacija, polovina stanovništva Bosne i Hercegovine je na rubu siromaštva, a 15 posto je u apsolutnom siromaštvu.