Pada cijena barela nafte, ali ne i goriva u BiH

Cijene barela nafte na svjetskom tržištu u proteklih nekoliko dana su u padu za više od dva odsto, jer investitori analiziraju rizik od recesije i potražnju za gorivom zbog podizanja kamata u velikim ekonomijama, prenose svjetski mediji.

To se ipak ne osjeti u BiH, gdje cijene nafte i naftnih derivata dostižu svoj maksimum, a naći gorivo ispod 3,50 KM postalo je gotovo nemoguća misija, pa se ide to toga da se vozači pozivaju na bojkot benzinskih pumpi.

Julska isporuka nafte brent za azijsko tržište pala je za 2,3 odsto, odnosno na 109,22 dolara za barel, a sirova nafta WTI, koja se proizvodi u SAD, čak na 103,46 dolara po barelu. Predviđanja kažu da bi u narednih 10 dana mogla da padne i ispod 100 dolara, prenosi Rojters.  Iz brokerske kompanije "Haitong Futures" čak su objavili da bi u bliskoj budućnosti moglo doći i do povećanja ponude na tržištu, jer podaci dokazuju da snabdijevanje ruskom sirovom naftom nije pogođeno koliko je očekivano. Da stvar po tržište, koje je zavisno od nafte iz Rusije, bude gora, Vladimir Putin, predsjednik Rusije, najavio je da je ova država u procesu preusmjeravanja trgovine i izvoza nafte ka grupi zemalja BRIKS-a, kao odgovor na zapadne sankcije.

Dok druge zemlje pokušavaju obuzdati tešku situaciju na tržištu, u BiH, usljed nedostatka rješenja nadležnih, građani putem društvenih mreža traže pojašnjenja kako cijena goriva divlja, dok vrijednost barela nafte pada.

"Cijene nafte su 2008. godine iznosile maksimalnih 147 dolara po barelu. Tada je gorivo bilo 2,10 KM po litru na pumpama. Prije mjesec dana (22.5.2022) gorivo je koštalo 134 dolara po barelu, a na pumpama u BiH je tada već bilo 3,26 KM po litru.

Zadnjih dana cijena goriva na tržištu pada i stabilizuje se na 113 dolara po barelu. Nagradno pitanje je - kako je gorivo 3,50 KM?! Dakle, gorivo je danas jeftinije 23 odsto nego 2008. godine, ali je litar na pumpama skuplji preko 70 odsto u odnosu na taj period", navodi se u statusu koji kruži društvenim mrežama.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ne očekuje da će nadležni preduzeti nešto da ublaže ovaj udar na potrošače. Ne želeći, kako kaže, da opravdava distibutere zbog podataka o kojima raspravljaju građani, Bečarević pojašnjava da je osnovna razlika sada u odnosu na 2008. godinu to što je kurs dolara mnogo veći.

"Realno, rafinerije sada imaju puno veće troškove proizvodnje, ali i ulaznih elemenata nego što su onda bile. Ovdje imamo sada i sankcije prema Rusiji, a promijenjeni su u dobavljački pravci robe", kaže Bečarević za "Nezavisne novine".

Potrošači sa druge strane ponovo poručuju da BiH može, ali jednostavno ne želi da reaguje na ove neprilike, što je pokazala odbijanjem ograničavanja akciza.

"Moramo tražiti alternative ili druge mogućnosti poput zemalja u regionu. Nije da nema para", smatra Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača "Reakcija" iz Banjaluke.

To što nadležni ne reaguju, nije ništa čudno, jer kod nas na pozicijama sjede nekompetentni ljudi, kaže za "Nezavisne novine" ekonomista Azis Sunje.

"Cijena nafta je sada u padu, pa bi bilo logično i da je maloprodajna cijena u padu. Država umjesto da vrši pritisak na trgovce i distributere da spuste cijene, ona ih podržava", smatra Sunje.

Bečarević je mišljenja da bi u sve ovo trebalo više da se uključe inspekcije, jer je kontrola marže, kako kaže, prijeko potrebna. 

"U FBiH ima 721 pumpa. Činjenica je da nije jednostavno to obići, ali unutar jednog derivata imamo raspon cijena od 50 do 60 feninga. To ukazuje da možda ima određenih manipulacija", navodi Bečarević.

A, po društvenim mrežama širi se poziv građanima za organizovani bojkot sipanja goriva na benzinskim pumpama u znak protesta zbog nekontrolisanog rasta cijena nafte i naftnih derivata. U pozivu se ističe da tokom narednog vikenda (25-26. jun) građani ne sipaju gorivo i na taj način ukažu na neprihvatljiv rast cijena.