Građani sve više upadaju u "dužničku zamku"

Finansijske probleme građani Bosne i Hercegovine sve više rješavaju nenamjenskim, brzim kreditima. Rastom cijena, raste i popularnost kredita. No, iako se čini kao brzo rješenje, može dovesti do dugoročnog problema - prezaduženosti.

"Vrlo jednostavno", "Apliciraj preko interneta", "Novac u vašim rukama za nekoliko minuta" – samo su neki od marketinških slogana koje građane kroz nekoliko klikova na mobilnom telefonu, dovede do poruke "Čestitamo vaš kredit je odobren". Brzi krediti, lako dostupni, manjih iznosa – sve popularniji. 5.000 KM nikad brže nije bilo na računu Ratka iz Doboja.

Pitali smo ga zbog čega je podigao kredit?

"Za liječenje, za liječenje. Bio sam prinuđen jer se radi o lijeku koji je bio malo skuplji, nisam imao način kako da riješim i morao sam putem kredita i kada se nađeš u situaciji da moraš riješiti svoj problem koji je nastao onda nema izbora", ispričao nam je Ratko.

Pogotovo kada se pogledaju podaci koji pokazuju da je potrošačka korpa u BiH duplo teža od prosječne plate. Pa o štednji niko i ne razmišlja. Već o kreditu ili kupovini na rate. Pitali smo u udruženju potrošača, za šta najčešće zafali novca?

"Želimo da imamo bolju odjeću, bolji automobil, bolji namještaj u stanu, da idemo na bolja zimovanja ili ljetovanja i slično, tako da se najviše koriste upravo u te svrhe. Kada govorimo o robnim kreditima, to je najviše za kupovinu tehnike u stanu ili kući i slično", naveo je Dragan Jošić iz Udruženja potrošača “Reakcija” Banjaluka.

Visoke kamate ono su na šta najviše upozoravaju prilikom podizanja ovakve vrste zaduženja.

Pojedini građani svjesni takvog zajma, ali i zbog mogućnosti izbora – lakom i brzo dostupnom novcu, ipak ne vjeruju:

"Nikada nisam podigla takav kredit i ne želim. Mislim da je to loše zbog visokih kamata", "Mnogi podižu u mom okruženju, ali ja to ne podržavam. Žele da namire neke dugove i slično, a onda se zaduže još dublje", "Koliko imam godina nikad kredit digao nisam".

S obzirom na to da je zavladao tzv. život na kredit, rijetkost je postala da ga dosad nije niko podizao, prema riječima stručnjaka. U prilog idu i podaci Centralne banke BiH koji ukazuju na to da se krediti sve više podižu. Stanovništvo u njima prednjači. Dok su na iste pojedini "prisiljeni" zbog nametnutnih društvenih normi, svedenih na važnost materijalnog, drugi su, ipak, prisiljeni zbog rješavanja egzistencijalnih pitanja.

"Kada želite svom djetetu da obezbijedite neku materijalnu vrijednost koju imaju svi ostali, a vi onda potežete za tim da on onda ne bude jedini koji nema, ulazite u problem koji ponekad iziskuje finansijski napor, to su društvene norme i promašeni sistemi vrijednosti koji su sve gori i gori i ne možemo reći da se nećemo odreći kredita, to su ti nenamjenski krediti", pojasnio je ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Krediti koji, ukoliko se učestale, mogu izazvati finansijske "glavobolje", upozorava Ljuboja. Nesmotreno zaduživanje, od brze finansijske pomoći može se pretvoriti u finansijski problem. Lak novac nije bezazlen. Najveća zamka – dužnička.